Još sedam tjedana preostalo je Republici Hrvatskoj do obveze početka provođenja odluke Vijeća EU-a o zabrani isporuke sirove nafte srpskoj naftnoj kompaniji NIS koja je u većinskom vlasništvu ruskog Gazpromnjefta, dugogodišnjeg JANAF-ova partnera i zakupca, piše Nacional.
Ministar gospodarstva Tomislav Ćorić i Uprava hrvatskog operatora domaćeg naftovoda JANAF-a imaju još sedam tjedana kako bi započeli provoditi odluku Vijeća EU-a o zabrani isporuke sirove nafte srpskoj naftnoj kompaniji NIS koja je u većinskom vlasništvu ruskog Gazpromnjefta, dugogodišnjeg JANAF-ova partnera i zakupca. Taj će potez Uprava JANAF-a morati povući nakon što je 15. ožujka Vijeće EU-a, u okviru četvrtog paketa sankcija protiv Rusije, donijelo odluku o zabrani svih poslovnih transakcija s tvrtkama u zemljama izvan Unije koje su u većinskom vlasništvu ruskih državnih kompanija. Ta odluka stupa na snagu 15. svibnja. NIS je značajan JANAF-ov partner jer hrvatskim naftovodom na godinu transportira oko tri milijuna tona sirove nafte za potrebe svoje rafinerije u Pančevu i postrojenja za proizvodnju maziva u Novom Sadu. Temeljem te suradnje JANAF na godinu uprihodi oko 40 milijuna eura, odnosno gotovo trećinu vlastitih godišnjih prihoda.
Odlukom Vijeća EU-a oznake 2022/430 od 15. ožujka 2022. nadopunjena je i proširena ranija Odluka 2014/512/ ZVSP o mjerama ograničavanja s obzirom na djelovanja Rusije kojima se destabilizira stanje u Ukrajini, u članku 1. dodana je odredba kojom se, između ostaloga, zabranjuje „izravno ili neizravno sudjelovanje u bilo kojoj transakciji s pravnom osobom, subjektom ili tijelom s poslovnim nastanom izvan Unije, u čijim vlasničkim pravima subjekt naveden u Prilogu X. ima, izravno ili neizravno, više od 50 posto udjela“ ili „pravnom osobom, subjektom ili tijelom koji djeluju za račun subjekta iz točke (a) ili točke (b) ovog stavka ili prema njegovim uputama“. U Prilogu X. koji se spominje u članku na podužem popisu ruskih tvrtki u državnom vlasništvu na koje se zabrana odnosi navedene su i ruske naftne kompanije Rosneft, Transneft i Gazpromnjeft. Naftna kompanija Gazpromnjeft većinski je vlasnik Naftne industrije Srbije (NIS) u kojem ima udjel od 56,15 posto, a 29,87 posto dionica je u vlasništvu države Srbije.
Nacional je zatražio komentar nastale situacije, odnosno zatraženog prestanka isporuke sirove nafte za srpski NIS i mogućih posljedica po poslovanje JANAF-a i od Uprave te kompanije, ali i od Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Tomislava Ćorića. Obje strane odlučile su ostati nedostupne, izbjeći odgovoriti na pitanja i komentirati aktualnu situaciju.
JANAF je sredinom siječnja ove godine s NIS-om sklopio novi ugovor o transportu sirove nafte od 1. siječnja do 31. prosinca 2022., kojim je srpska kompanija zakupila transportne kapacitete JANAF-a po načelu „puno za prazno“ u količini od 3,2 milijuna tona nafte s mogućim odstupanjem od +/- 10 posto, što je oko 16 posto instaliranih kapaciteta naftovoda. Tim je ugovorom, prema tadašnjoj izjavi predsjednika Uprave JANAF-a Stjepana Adanića, NIS zakupio i nešto veći kapacitet naftovoda od kapaciteta koji je zakupljivao prijašnjih godina. No ugovor bi, iako potpisan prije samo dva mjeseca, temeljem Odluke Vijeća EU-a trebao biti stavljen izvan snage, a nafta bi umjesto u NIS-ovu rafineriju u Pančevu trebala poteći prema drugim rafinerijama u EU-u.
U Srbiji se s velikom zabrinutošću očekuje kako će Hrvatska reagirati na odluku koje je Europsko vijeće obznanilo 15. ožujka, hoće li je poštovati i provesti, jer ta reakcija Hrvatske može imati za Srbiju sudbonosne posljedice, čak i odlučiti hoće li Srbija sada morati promijeniti svoju opću vanjsku politiku, piše Nacional.
Cijeli tekst je OVDJE.
