11.1 C
Zagreb
Naslovnica Gospodarstvo Kardum: Nema šanse da se kamate na štednju povećaju

Kardum: Nema šanse da se kamate na štednju povećaju

Hoće li nam inflacija pojesti ušteđevinu u bankama? Kako se pripremiti na sveopća poskupljenja i prijeti li nam zbog toga nova ekonomska kriza, neke su od tema emisije Nedjeljom u 2 u kojoj je gostovao ekonomski komentator HRT-a Željko Kardum.

Kardum je naglasio kako ga je začudilo kada je razgovarao s financijskim analitičarima pa je rekao kako inflacija od 7-8 posto nije tako strašna. Vidjeli smo mi i veće, no oni su ga ispravili i rekli, kako mladi nismo vidjeli veće i od tuda proizlazi njihov strah. Kako kaže, to je za njih nešto novo.

– Nadam se da ova inflacija će biti ona tranzicijska inflacija. No, mora se reći da se svjetsko gospodarstvo od COVID-a relativno dobro oporavlja, rekao je.

Na pitanje ima li naznaka da će se kamate na štednju povećavati, Kardum je rekao kako nema šanse za to pogotovo u EU, stoga što si EU ne može priuštiti da makroekonomskim mjerama utječe na to da se kamatne stope dižu.

– Ona će umjetno držati kamatne stope nisko, a sukladno s tim banke koje će nuditi depozite, one će ih nuditi nisko, naglasio je Kardum.

Rekao je da kod ljudi imaju problem s novcem, najgori je savjet da se primire i štede. Kako kaže, nitko se nije štednjom obogatio.

Na pitanje, je li isplativo ulaganje u nekretnine, Kardum je rekao „kako gdje”, te da je sadašnje kupovanje nekretnina na skupom uzlaznom dijelu.

Kardum govori kako su cijene energenata na svjetskom tržištu, onakve kakve jesu i mogu ići do određene točke i preko nje će se početi smanjivati potražnja za gorivom.

Treba li se država odreći trošarina

– Veliko i vječno je pitanje, treba li se država odreći trošarina. U ovom trenutku naglašavam da ona mora to učiniti jer ako to ne učini, sebi reže drugi dio grane, a to utječe na gospodarske aktivnosti i ubire se manji dio PDV-a, ističe.

– U svim se krizama, najefikasnija pokazivala ona intervencija koja potiče gospodarstvo, naglašava.

Kako kaže, dugoročno će države biti prisiljene sudjelovati u cijeni energenata, zato što im isti utječu i na inflaciju, i na gospodarsku aktivnost.

Smatra da će na cijelo gospodarstvo utjecati potezi centralnih banaka, ali mora se vidjeti koliki je udio cijene energenata u svjetskom gospodarstvu.

Kardum ima tezu o tome zašto je Putin morao napasti Ukrajinu. Kako Kaže, Rusiji 60 posto proračuna pune energenti.

Europa ovisna o ruskim energentima

– Sve je više Europa postajala ovisna o ruskim energentima, ali ono što ih je smetalo je svjetska cijena nafte koja je zadnjih 10 godina niska, no dogodila se u Europi dekarbonizacija, idu se maknuti fosilna goriva. Ljudi sve manje kupuju, ali pojavljuje se i Ukrajina koja ima velike rezerve plina, a s obzirom na to da je ona bliža EU, EU će njima omogućiti da iskorištavaju kapacitete, rekao je Kardum i dodao kako malo po malo imate Ukrajinu koja je i geografski bliža EU i bliža EU integracijama te ona postaje Rusiji konkurent.

Na pitanje je li se Putin preračunao što se tiče gospodarstva, Kardum govori kako će se to tek vidjeti, zato što Europa još uvije uvozi energente i najčvršći zagovornik toga je Njemačka.

– S jedne će strane netko reći da Njemačka minira sankcije EU glede Rusije jer šalje pomoć od 100 milijuna eura u Ukrajinu, a s druge strane šalje milijardu eura Putinu i ne želi se toga odreći, govori.

Smatra kako nije istina de se Njemačka ne može odreći opskrbe energenata iz Rusije.

Dodaje kako je Njemačka zemlja koja će učiniti sve za svoje gospodarstvo, piše HRT.

Najnovije

Još iz rubrike