20.6 C
Zagreb
Naslovnica Aktualno ‘Ruske snage počele su s defenzivnim radnjama, ukopavaju teren! Evo na što...

‘Ruske snage počele su s defenzivnim radnjama, ukopavaju teren! Evo na što to ukazuje…‘

Ruski gubici podupiru zapadne procjene da je invazija na Ukrajinu ispod očekivanja

Dvadeset i osmog dana invazije ruske snage i dalje se fokusiraju na regije Kijev, Černihiv i Harkiv. U Hersonu ruske trupe “teroriziraju lokalno stanovništvo” i koriste pripadnike Rosgvardije (ruska nacionalna garda) kako bi spriječili građanski neposluh protiv ruskih okupacijskih vlasti, rekla je ukrajinska vojska.

Ukrajinsko ministarstvo obrane reklo je da bi ruske trupe mogle biti opkoljene u područjima blizu Kijeva, a ukrajinske snage su “vjerojatno” zauzele ključna vrata glavnog grada. U novom obavještajnom izvješću Ministarstva stoji da je Ukrajina vjerojatno ponovno zauzela Makariv i Mošun, gradove na periferiji Kijeva.Također, postoji “realna prilika” da ukrajinske snage opkole ruske jedinice u Buči i Irpinu, također u blizini Kijeva.

Opasnost s mora

“Ruske snage gotovo su sigurno pretrpjele tisuće žrtava tijekom svoje invazije na Ukrajinu”, navodi ministarstvo te dodaje da Rusija vjerojatno sada želi mobilizirati svoju pričuvnu snagu, kao i privatne vojne tvrtke i strane plaćenike, kako bi nadomjestila značajne gubitke. Ti napori zasad se susreću s popriličnim neuspjehom, uključujući i pokušaj angažiranja sirijskih vojnika.

Gubici Rusije podupiru zapadne procjene da je invazija na Ukrajinu ispod očekivanja te se ukrajinski otpor pokazao ipak jačim od očekivanog. Prema procjenama američkih analitičara, ruske su snage u posljednjih 48 sati počele s defenzivnim radnjama, primjerice ukopavanjem i miniranjem terena, što bi ukazivalo na to da se pripremaju na produljeni konflikt bez previše pomicanja linije bojišnice. Ukrajinske, pak, snage provode ograničene i učinkovite protunapade kako bi umanjile pritisak na Kijev premda su – prema američkim izvorima – razmjeri tih napada ipak malo manji od onoga što tvrdi ukrajinska strana.

Istodobno, strateškim ukrajinskim lukama Mariupolj i Odesa prijeti sve veća opasnost s mora. SAD radi na dopremanju protubrodskih projektila u Ukrajinu, rekao je dužnosnik Bijele kuće na summitu NATO-a.

“Možda ćemo imati neke tehničke izazove da ostvarimo taj cilj, ali počinjemo raditi na tome i održavamo konzultacije sa saveznicima”, rekao je dužnosnik.

Pojavile su se nove snimke Mariupolja iz zraka koje pokazuju razmjere uništenja u okupiranom gradu. Gradsko vijeće Mariupolja tvrdi da je 15.000 stanovnika grada do danas ilegalno deportirano te odvedeno prvo u takozvani filtracijski logor, a onda u Rusiju.

Međutim, napredak ruskih kopnenih snaga u Mariupolju i dalje je spor i nailazi na žestok otpor. Sve veća upotreba zračnih, topničkih i raketnih napada pokušaj je ruske vojske da nadoknadi neuspjeh u kopnenoj ofenzivi.

U okupiranom Berdjansku, gradu na jugoistoku Ukrajine, izbio je požar nakon snažne eksplozije. Pretpostavlja se da je crni dim dolazio od skladišta oružja. Vjeruje se da je Rusija ovaj lučki grad počela koristiti za dopremanje oružja.


Humanitarni koridori

Ruska vojska preuzela je kontrolu nad gradom Izjum u regiji Harkov, izjavio je u četvrtak glasnogovornik ruskog ministarstva obrane, general bojnik Igor Konašenkov, a prenio ruski TASS. Vojni ciljevi ukrajinskih oružanih snaga napadnuti su visokopreciznim oružjem velikog dometa s mora i iz zraka, rekao je.

Ukrajinska zdravstvena infrastruktura napadnuta je 64 puta otkad je Rusija izvršila invaziju, objavila je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) u četvrtak.

Ti napadi, dva do tri svaki dan, uzrokovali su 15 smrti i 37 ranjavanja, prenio je WHO.

Za četvrtak je dogovoreno sedam humanitarnih koridora za evakuaciju civila iz ukrajinskih gradova, rekla je potpredsjednica ukrajinske vlade Irina Vereščuk.

Međutim, siguran prolaz iz Mariupolja nije dogovoren. Ukrajinski izvori izvijestili su da je do sada u ratu poginulo 128 djece, a Unicef tvrdi da je više od polovice djece u zemlji raseljeno.

Identificirano je više od 500 djece bez pratnje koja su prešla granicu iz Ukrajine u Rumunjsku od 24. veljače do 17. ožujka, a pravi broj vjerojatno je veći.

Nakon što dugo uopće nije viđen u javnosti, ruski ministar obrane Sergej Šojgu sudjelovao je na sjednici Vijeća nacionalne sigurnosti Rusije s ostalim ministrima i ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Na redovnoj konferenciji za novinare u Moskvi glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da je ministar bio zauzet Ukrajinom te da je protjerivanje američkih diplomata iz Rusije bila prisilna mjera nakon što je SAD prošlog mjeseca protjerao 12 Rusa iz misije UN-a u New Yorku zbog zabrinutosti za nacionalnu sigurnost.

Privatna vojska

Peskov je rekao da je britanski premijer Boris Johnson najaktivniji sudionik u poticanju antiruskog raspoloženja. Britanska vlada, naime, primijenila je u četvrtak 65 novih sankcija protiv Rusije, koje ciljaju na strateške industrije, banke i poslovnu elitu.

Na listi su se našli gradonačelnica Melitopolja Galina Danilčenko, koju su Rusi postavili na čelo gradske vlasti, Herman Gref, izvršni direktor najveće ruske banke Sberbank, Polina Kovaleva, pokćerka ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova, te milijarder i naftni tajkun Jevgenij Švidler.

Na meti je još šest banaka, uključujući Alfa banku čiji su suosnivači prethodno sankcionirani oligarsi Mihail Fridman, Petr Aven i German Kan. Johnson je sakcionirao i skupinu Wagner, zloglasnu jedinicu koja se smatra privatnom Putinovom vojskom.

Kako se rat nastavlja, sve su veće mogućnosti za državni udar ruske Federalne sigurnosne službe (FSB) protiv predsjednika Putina, rekao je zviždač FSB-a. Još jedno pismo anonimnog zviždača objavio je Vladimir Osečkin, prognani ruski aktivist i osnivač grupe za ljudska prava Gulagu.net.

Osečkin je za Times rekao kako su obavještajci generalno bijesni zbog utjecaja koji na njih imaju sankcije, piše jutarnji.hr.

Najnovije

Još iz rubrike