26.3 C
Zagreb
Naslovnica Život i zabava Kako to da su Finci već petu godinu za redom najsretniji na...

Kako to da su Finci već petu godinu za redom najsretniji na svijetu, ali i što čini sreću

Island. Finska. Danska. Švicarska. Samo sretni ljudi koji su svoje recepte podijeliti za RTL DIREKT.

Onelle. Na Finskom sreća. Osim po njoj poznati su po Nokiji, saunama, polarnoj svjetlosti i svjetskom prvenstvu u nošenju supruge. Evo kako Hajdi iz Helsinkija za RTL DIREKT objašnjava zašto su broj jedan.

“Iz moje perspektive razlog za to su svi uvjeti koje imamo za sretan život. Pod tim mislim na besplatno školovanje, zdravstvo i općenito taj osjećaj sigurnosti, ali i društvo koje teži prema jednakim mogućnostima za sve. I mislim da je lako biti sretan kada se ne morate brinuti cijelo vrijeme o vašim osnovnim potrebama”, rekla je Heidi Lansipuro.

Možda su već pet godina najsretniji i zato jer imaju najbrži internet na svijetu, a brza veza kod njih je osnovno ljudsko pravo. U Finskoj živi 5,5 milijuna ljudi i jedan Djed Mraz.

“Ne morate biti najbogatija osoba na svijetu, najuspješniji ili nešto posebno, možete biti samo vi. Ovo je moj život i dobar je baš ovakav kakav i jest”, kaže Finac Eemil Vähäjylkkä.

Nordijske zemlje doista su sretne zemlje. Pa mjerač pokazuje visoke brojke i u Danskoj. Sve o tome zna Danac David.

“Možete vjerovati Dancima na riječ, uvijek stižu na vrijeme, uvijek su sretni podijeliti s vama ono što imaju. Uvijek možete dobiti besplatan savjet od prijatelja ili čak ljudi koje ne znate”, kaže David Juul Hanse.

Drugi su najsretniji ljudi na svijetu, ali prvi koji su sreću brendirali. Odnosno koncept sreće – hygge. Danska je to tradicija zajedništva, uživanja u jednostavnim zadovoljstvima, toplom čaju i čupavim jastucima. Huge je život bez stresa, tjeskobe i bez velikih očekivanja koje ne možete ostvariti.

“Privilegirani smo. Živim dobar život jer sam rođena u zemlji gdje dobivam sve što mi treba. Rođena sam u zemlji privilegija. Imamo dobar zdravstveni sustav, obrazovanje je besplatno kao i zdravstvo. Sretna sam sa svojim životom jer imam manje briga”, kaže Danac Franc Jorgensen.

A sad Island. Imaju vulkane, vjeruju u vilenjake, kod njih nije popularan Djed Mraz nego Juli Lads. Prije tri godine haminge, kako se ovdje zove, na Islandu je pronašla Hrvatica Jelena.

“Island je jedna jako sretna zemlja koja ima jako nisku stopu korupcije, imaju nisku stopu nezaposlenosti, kriminal ovdje gotovo da i ne postoji u usporedbi s ostalim zemljama. I mislim da je ovdje ilegalno platiti ženu manje od muškarca za rad. Zalažu se za jednakost spolova. Mislim da je to zdrav recept za bit sretan”, rekla je Jelena Prlić.

Na popisu je 146 nacija. Najsretniji su, već znate, Finci, a najnesretniji ljudi su u Afganistanu. Australija, Novi Zeland, Izrael, Češka, Francuska, svi su oni u top 20. Ne zato jer se puno smiju – u ovom istraživanju mjerio se BDP, trajanje zdravog života, korupcija. Treća najsretnija zemlja je Švicarska – evo zašto.

“Gospodarska situacija je po meni jako dobra, isto vrijedi i za političku situaciju. Ovdje se čovjek može jako dobro etablirati u svom zvanju ako je marljiv, radišan. Tada imate dobru budućnost. Biti sretan ovdje znači da imate i dosta slobodnog vremena, individualno gledano, to je veliki plus”, kaže Švicarac Peter Grafe.

Ima sretnih, ima manje sretnih ljudi. A među njima su Iranci. Skoro na dnu ljestvice. Hesam je doduše iransku zamijenio hrvatskom srećom. I nije požalio.

“Sreća je kada ispuniš svoja očekivanja, tada ste sretni. Kada imate cilj, kada ga ostvarite onda ste sretni po mom mišljenju”, rekao je Hesam Quaydi.

Životni standard nije dobar, psa u Iranu ne možete imati, odnosno ne možete ga šetati po ulici. Ali ono što ih čini tako nesretnima, nesretnijim od drugih su ženska prava.

“85 milijuna ljudi živi u Iranu, 49 posto je žena. Ženska prava u Iranu, možemo to tako reći, nisu onakva kakva bi trebala biti. U Iranu žene nemaju pravo na školovanje, na rad. Ne mogu raditi, dobiti putovnicu ili putovati bez dopuštenja supruga ili oca. U Iranu otac može ubiti svoju kćer, a majka ne može ništa učiniti zbog Ustava i zakona”, rekao je.

I nismo zaboravili sretne Hrvate. Sretne ili nesretne – jer smo se smjestili na dalekom 59. mjestu. Ispred nas su i Srbi, Slovenci, Talijani, Španjolci.

“Zašto smo mi tako nesretni naspram drugih? Zato što postavljamo visoku ljestvicu onoga što nas čini sretnim. Nije nam dovoljno ovo, a onda bi htjeli više”, kaže Zagrepčanka Katarina.

“Sreća je ujutro se probudit za početak, popit kavu, lip i sunčan dan, imat dobre prijatelje koji se uvik jave, koji su tu za popričat”, smatra Šibenčanin Niko.

“Kad je čovjek kompletno zadovoljan, s okolinom, poslom i mjestom gdje živi”, dodaje Katarina.

Da se mjeri nezadovoljstvo, prigovaranje i žuganje, bili bismo svjetski prvaci. Ovako od nordijaca, o hygge i luke, imamo što naučiti, piše rtl.hr.

Najnovije

Još iz rubrike