Naslušali smo se raznih proturječnih izjava, mišljenja i teorija. Ono što sigurno znamo je da Hrvatska nije na vrijeme saznala da letjelica, koja se prije tjedan dana srušila u šire središte Zagreba, uopće ide prema njoj. Reporterka Provjerenog Ana Malbaša istražila je kakav je sustav obrane u Hrvatskoj.
Noć s četvrtka na petak proteklog tjedna bila je sve samo ne mirna za stanovnike Zagreba, osobito za studente koji žive u Studentskom domu Stjepan Radić. Nakon što je tada nepoznati objekt pao u njihovu susjedstvu, stigla je informacija da je riječi o bespilotnoj vojnoj letjelici. Jedan dan je to bila izviđačka, odnosno špijunska letjelica, a drugi je bila i naoružana. Međutim, te je informacije NATO zatim demantirao.
“Indicije koje imamo zasad o padu drona u Hrvatskoj, izvan Zagreba, govore da to nije bio naoružan dron i oružani napad”, rekao je Jens Stoltenberg, glavni tajnik NATO-a.
Premijer Andrej Plenković potom je demantirao NATO: “Nije bila unarmed, nego je bila naoružana. Tu su tragovi bombe, eksploziva koji je pronađen. Važno je da javnost ovo vidi i da shvati radi ozbiljnosti situacije.”
Vojna bespilotna letjelica potječe iz ere Sovjetskog Saveza. Počela se proizvoditi 1979. i nosi naziv “Tupoljev Tu-141”. Rusi su kazali da je više ne koriste, ali je ekipa Provjerenog pronašla članak koji pokazuje da su njima raspolagali proruski pobunjenici.
Pronašli su i članak neovisnog novinara Roberta Beckhusena koji u lipnju 2014. piše da ukrajinsko ministarstvo obrane obnavlja preko 60 konzerviranih vojnih zrakoplova različitih tipova, među kojima je i tip letjelice koji je pao na Zagreb.
“Mogao bi podržati ofenzivu Kijeva protiv istočnih separatista. Bespilotna letjelica bi također mogla ojačati izviđačke sposobnosti Ukrajine u ratu s Rusijom”, stoji u članku.
Nijedna mogućnost nije isključena
Umirovljeni pukovnik Damir Galešić ruske bespilotne letjelice, pa i ovu, proučavao je još 1994. godine.
“Letjelica može letjeti nisko, pogotovo nad mjestima koja su ravničarskog tipa. Koncept takvih letjelica je bio da lete neopažene, što niže, da ih što teže uoče radari, da snime područje interesa i vrate se nazad sa snimcima”, rekao je.
Vojni analitičar Igor Tabak kaže da se taj tip bespilotne letjelice može modificirati.
“Budući da je to jako stara tehnika, moguće joj je dodavati sposobnosti, moguće joj je u krajnjoj liniji dodati nekakav drugi teret od onog koji je originalno bio namijenjen”, objasnio je Tabak.
Nijedna mogućnost, ističe Galešić, još nije isključena.
“Niti premijer nije u krivu kad odgovara Stoltenbergu. Bomba je postojala. I jedan i drugi zapravo mogu biti u pravu. Da je ta bomba stvarno djelovala i da je stvarno bila one veličine o kojoj pričaju ljudi, učinak bi bio katastrofalan za okruženje, za naše studente i sve koji borave tamo. Šteta bi bila daleko veća, krater bi bio velik”, rekao je.
Pored svih kontradiktornih izjava, zasad neosporno znamo i da nismo na vrijeme bili obaviješteni da sovjetska bespilotna letjelica ide prema nama.
“Moguće je da je letjela nisko pa se onda digla da ga mi vidimo. Letjelica je predviđena da može letjeti na 50 metara iznad terena. Ja bih nju programirao da ide preko Rumunjske i Mađarske na toj visini gdje ga radar neće otkriti”, rekao je Josip Štimac, bivši zapovjednik Hrvatskog ratnog zrakoplovstva.
“Indikativno je da je ona otkrivena na mađarsko-hrvatskoj granici na visini od 1300 metara s brzinom od 700 kilometara na sat. Na toj visini ona je trebala biti bar 50 ili 70 kilometara ranije otkrivena. Ako je bila otkrivena, zašto nije dojavljeno?”, dodao je.
Provjereno je pisalo i rumunjskom i mađarskom ministarstvu obrane, ali i NATO-u. Po odgovore na pitanja o letjelici otišli su i ukrajinskom i ruskom ministarstvu obrane. Odgovori nisu stigli.
Kako se trebalo reagirati?
Hrvatski su građani, istaknula je novinarka Dnevnika Nove TV Ivana Pezo Moskaljov, očekivali da će ih NATO u ovakvim situacijama moći zaštititi.
“Večer tog incidenta pokazala je da apsolutno nema sigurnosti. Nisu reagirali, nisu izvijestili Hrvatsku, nije bilo ni međusobne komunikacije i još nema službenog objašnjenja”, rekla je.
Josip Štimac za Provjereno je objasnio kako se reagira kada se na nebu pojavi nenajavljena letjelica.
“Pokušava se radio kontaktom stupiti u kontakt. Ako se to ne uspije, onda se diže lovačko zrakoplovstvo. Lovački avion dolazi do te letjelice i identificira je. Ako ima posadu, on naznačuje da ga treba pratiti, i vodi se na slijetanje. Ako neće slušati, onda se ide iza njega i obara ga se”, rekao je Štimac.
U istragu pada letjelica je uključena civilna i vojna policija, Državno odvjetništvo, Sigurnosno-obavještajna agencija i vojni obavještajci. Ekipa Provjerenog pisala je Ministarstva obrane kako bi netko stao pred kamere. Dopisivali su se više dana, komunicirali telefonom, a na kraju je stigao tek šturi odgovor.
“U tijeku je istraga koja će rasvijetliti okolnosti događaja i detalje pada letjelice o čemu će javnost pravovremeno biti obaviještena”, stoji u odgovoru Ministarstva.
Pitanje spremnosti obrambenog sustava
Pad letjelice potegnuo je za sobom pitanje spremnosti hrvatskog obrambenog sustava.
“Mislim da grdosija od šest tona nije trebala pasti na glavni grad da se pokaže da je sustav obrane u rasulu. Činjenica je da Hrvatska već godinama nema sustav protuzračne obrane, da se u taj sustav nije ulagalo, da mi ni danas ne znamo čime raspolažemo. Porazno je da šef vojske i načelnik glavnog stožera na tiskovnoj konferenciji kaže da Hrvatska ima protuzračnu obranu, ali da je ona ograničena”, rekla je Pezo Moskaljov.
S čime mi uopće raspolažemo?
“Hrvatska protuzračna obrana je uvelike onakva kakva je bila u Domovinskom ratu pa još lošija. U zadnjih 30 godina se nije uložilo ništa”, rekao je Tabak.
Odmah nakon pada letjelice, došlo je do zajedničkih vježbi s Francuzima. Zbog prelijetanja aviona iznad Zagreba izbila je nova prepirka između predsjednika Zorana Milanovića i premijera Andreja Plenkovića.
“Sustav protuzračne obrane nije problem samo u mandatu ovog ministra, on je bio problem i u mandatu njegovih prethodnika. I u mandatu Andreja Plenkovića, ali i dok je Zoran Milanović bio premijer”, rekla je Pezo Moskaljov.
Dok zajednički vježbamo zaštitu na nebu, u zraku ostaje visjeti nekoliko ključnih pitanja cijele. Tko je bespilotnu letjelicu poslao i odakle? Je li ona modificirana i, ako je, čime točno? Je li slučajno ili namjerno završila u širem središtu Zagreba, glavnog grada Hrvatske? Odgovore na ta pitanja možda nećemo doznati ni kada službena istraga završi, piše dnevnik.hr.
