Energetski konzultant i bivši ministar gospodarstva Davor Štern analizirao je u emisiji N1 Studio uživo posljedice sankcija Rusiji na gospodarstvo u Europi.
Pljesak eurozastupnika ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom nije ga uvjerio u jedinstvenost Europske unije po ovom pitanju.
“Kada je bio napad na Hrvatsku, nigdje nije bilo nikoga, nije nam nitko pljeskao, bili smo prepušteni sami sebi. Ono što mi još više smeta, ja sam bio tada ministar, vodio sam Hrvatsku na pristupne razgovore, nakon Oluje su nam stavili embargo na 7 godina, a sada se govorio o nekom ubrzanom pristupanju Ukrajine. Podržavam Ukrajinu, ali smeta mi taj nejednaki stav EU. Uvjeravam vas da u pitanju sankcija i svega što se događa u EU svaka članica gleda prvo svoje interese”, rekao je Davor Štern.
Istaknuo je da donesene sankcije nisu sveobuhvatne.
“To nisu sankcije Ujedinjenih naroda, gdje su sve zemlje potpisnice primorane držati ih se. Ove sankcije su sankcije jednog dijela razvijenog svijeta. Sigurno da mogu štetiti, ali ovdje se ne dira niti Daleki istok, Indija, Kina. Dok to nisu sveobuhvatne sankcije, nisu takve da će primorati Rusiju na velike ustupke”, smatra Štern.
Hrvatska može i mora biti samodostatna
Upitan može li se u RH suočiti s nestašicom plina i hrane ako sukob potraje, odgovorio je da su umirujuće poruke vladajućih dobre, potrebne i pozitivne, ali da nam ova situacija treba otvoriti oči.
“Ovo je prilika da shvatimo da moramo imati kontrolu nad energentima, ugljikovodicima i obnovljivim izvorima energije. Nismo sposobni sebe prehraniti, prepustili smo se jeftinom uvozu. Ne govorim o ovoj Vladi, i svi prije njih su išli linijom manjeg otpora. Moramo se okrenuti sebi. Mi smo jedna od rijetkih zemalja koja sebe može osigurati vlastitom proizvodnjom”, kazao je Štern.
Smatra da je nužno okrupnjavanje OPG-ova, ali i da država treba biti regulator kada je pitanje cijena energenata.
“Cijeli svijet je previše fragmentiran. Došli smo do toga da milijarderi upravljaju milijardama ljudi. Države trebaju biti jače od pojedinaca. Država treba ima konzinstentnu politiku koja će omogućiti ljudima da se bogate, ali da ima poluge u rukama da usmjerava procese i u mirnodovskom procesu i u trenucima ekscesa”, kaže energetski stručnjak.
Osvrnuo se i na moguće ukidanje dotoka ruskog plina.
“Problem s plinom je nastao kada su Rusi smanjili svoj dotok za 30 posto i nastala je jagma za plinom koja je rezultirala visokim cijenama. Ukoliko se realizira prijetnja da će se potpuno zaustaviti dotok ruskog plina, može se očekivati da će cijena 1000 kubika plina doći do 2000 dolara”, upozorio je, piše N1.
