Iz Foruma za slobodu odgoja objavili su savjete kako s djecom i mladima razgovarati o ratu u Ukrajini.
“I dok na ekranima i društvenim mrežama gledamo kako se na europskom kontinentu događa nešto za što su mnogi mislili da se nikako ne može dogoditi u 21. stoljeću, moramo i u ovim trenucima misliti na one koji su najranjiviji u ovoj kriznoj situaciji – na djecu i mlade.
Nakon više od dvije godine suočavanja s epidemijom i s njom povezanih posljedica, pred roditelje, učitelje, nastavnike i profesore, pred sve odrasle, postavlja se još jedan teži zadatak – podržati djecu i mlade i u ovoj teškoj situaciji.
Iako bismo voljeli da se temeljni uzrok ove situacije nikad nije dogodio, moramo si priznati da je rat došao u naše susjedstvo.
Hrvatsko društvo još uvijek ima veoma svježa sjećanja na rat i ratna stradanja Domovinskog rata, no ratne aktivnosti ovakvih razmjera zadaju dodatnu razinu brige, prizivaju sjećanja i pobuđuju neugodna emocionalna stanja.
Forum za slobodu odgoja pripremio je kratku publikaciju namijenjenu odraslima – roditeljima, učiteljima, nastavnicima i profesorima – sa smjernicama za potporu i podršku djeci i mladima u ovim teškim trenucima”, objasnili su iz Foruma.
“Cilj je stvoriti okruženje u kojem djeca i mladi mogu izraziti svoje osjećaje. To treba učiniti bez prisiljavanja djece da svoje osjećaje iskažu prije nego osjete da su spremni za to. No bitno je poslati im poruku da na razini škole postoje osobe (stručna služba) s kojima mogu razgovarati ukoliko su zabrinuti ili se teško nose s vlastitim emocijama. Djeca iz različitih dobnih skupina na različite načine reagiraju na stresna iskustva pa će tako i reakcija odraslih ovisiti o dobi i određenim ponašanjima”, napisali su.
“Kao i u drugim kriznim situacijama, djecu ne trebamo pretjerano izlagati vijestima. Posebno treba izbjegavati da “prijelomne vijesti” budu cjelodnevna pozadinska kulisa života. Osobito treba izbjegavati da djeca gledaju vijesti i izvještaje koji mogu biti iznimno snažni i potresni bez prisutnosti roditelja ili odrasle osobe. S druge strane, djeca imaju pravo znati što se događa, no te vijesti moraju biti prilagođene i objašnjene na način koji je prikladan njihovoj dobi. Roditelji trebaju moći s djetetom razgovarati o onome što ih zanima, što su vidjeli i kako se osjećaju.
Pitanja za razgovor mogu biti: Što si čuo/čula?; Što si vidio/vidjela?; Kako se osjećaš? Trebamo imati razumijevanja i ako ih ne zanimaju vijesti, ali i u tim situacijama im treba dati do znanja da mogu s vama razgovarati o tome što se događa”, kažu iz Foruma, piše N1.
Cijelu publikaciju pronađite OVDJE.
