Hoće li voda poskupjeti za čak 40%? Zašto se broj od 150 komunalnih tvrtki opskrbljivača vodom diljem Hrvatske smanjuje na njih samo 40-ak? Hoće li mali plaćati gubitke velikih? Zašto u prosjeku 48% vode iz vodovodnih cijevi iscuri na putu do potrošača? Tko će građane zaštititi od lančanog poskupljenja komunalnih usluga?
Na temu poskupljenja komunalnih usluga gosti emisije HRT-a Otvoreno urednika i voditelja Mislava Togonala bili su državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Mario Šiljeg, gradonačelnik Ivanca Milorad Batinić, predsjednik Općinskog vijeća Vira Antonio Vučetić, gradonačelnik Svete Nedelje Dario Zurovec i gradonačelnik Jastrebarskog Zvonimir Novosel.
Batinić: Male tvrtke sposobne su same raditi
Gradonačelnik Ivanca Milorad Batinić govorio je na početku emisije o referendumu koji je u tom gradu za 11 dana.
– Radi se o lokalnom referendumu. Pitat ćemo građane dva pitanja. Glavno pitanje se odnosi na vodu, i glasi želite se da se komunalna tvrtka Ivkom vode pripoji Varkomu d.d. i da preuzmu vodoopskrbno područje u gradu Ivancu, rekao je.
Varaždinski vodovod bi preuzeo nadzor nad Ivanečkim prema zakonu.
– To je loše za grad Ivanec, Ivkom vode ispunjavaju zakonske uvjete, to je tvrtka koja funkcionira 60 godina, racionalna je, efikasna je, imamo kvalitetnu vodu, imamo vlastita izvorišta podno Ivanščice kapaciteta 3,8 milijuna litara. Ivkom vode trenutačno isporučuju 880.000 litara vode, ispunjavaju zakonsku kvotu i može samostalno funkcionirati na svojem području, naglasio je Batinić.
Demantirao je tvrdnje da je on tu zakonsku kvotu on progurao u Saboru u zakonu o vodnim uslugama kada je bio u vladajućoj većini. Prije je bila 2 milijuna kubika, a sada je 800.000 kubika.
– Ima puno malih tvrtki koje su sposobne samostalno raditi, imaju vlastita izvorišta, objasnio je Batinić te objasnio još neke stavke zakona za koji kaže da ima dobre stavke, ali i neke loše.
Što se tiče preuzimanja komunalnih tvrtki (veće preuzimaju manje) rekao je da to liči na neku vrstu nacionalizacije. Ako se ne napravi pripajanje tada Vlada donosi privremenu mjeru gdje spaja prisilno.
– Mislim da to nije u redu. O tome sam govorio i u Saboru i podržao sam zakon jer ima puno više dobrih stvari nego loših, pojasnio je Batinić.
Šiljeg: Okrupnjavanje zbog apsorpcije EU sredstava
Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Mario Šiljeg rekao je kako je proces okrupnjavanja vodovoda trajao 14 godina.
– Već je u strategiji razvoja vodnokomunalnog gospodarstva iz 2008. propisano da mora doći do okrupnjavanja vodno-komunalnog sektora koji je izrazito fragmentiran, Imamo oko 160 isporučitelja vodnih usluga. Trideset najvećih isporučuje 87% vode, a 13% vode isporučuju 130 isporučitelja vodnih usluga i većina anomalija u ustavu se nalazi u malih isporučiteljima vodnih usluga, objasnio je Šiljeg te dodao da svi isporučitelji isporučuju zdravstveno ispravnu vodu za piće koja je pod stalnih monitoringom.
– Savjetujem svima da piju vodu iz pipe, rekao je Šiljeg.
– Sve Vlade su pokušale doći do ovog procesa okrupnjavanje. Usudio bih se reći da je najviše u tom smislu postigla čak Vlada Zorana Milanovića koji je došao do javne rasprave i onda je prijedlog zakona povučen zbog buna i lijevih i desnih i srednjih i crvenih i zelenih i svih. Upravo je to pokazatelj da nemamo stranački predznak u problematici o kojoj govorimo i da smo na dobrom putu i da to moramo završiti. Sve zemlje Europe su završile ovaj proces, rekao je.
Dodao je kako je to potrebno napraviti da bi se uspjela apsorbirati ogromna europska sredstva koja imamo na raspolaganju a koja su nužno potrebna da se građanima osigura standard vodnih usluga.
– Za to moramo imati i ekonomski i kadrovski ekipirana uslužna područja koja će moći provesti takve izdašne procese, naglasio je.
– Europska komisija je prepoznala potrebu za okrupnjavanjem i to nam je jedan od uvjeta za povlačenje 48 milijardi kuna, od čega je 5,3 milijarde kuna za vodno gospodarstvo, dodao je Šiljeg.
Zurovec: Voda će svima u Zagrebu poskupjeti 40%
Gradonačelnik Svete Nedelje Dario Zurovec ispričao je usporedbu.
– Zamislite si da je povlačenje EU novca utrka na 100 m. I sad se utrkuje čovjek koji je malo krupniji, koji se uspuše nakon jednog koraka, i netko tko je sitniji i u formi i koji to može istrčati. Tko će prvi istrčati? Ovaj manji, rekao je.
– Ovo idejno uopće nije loše, da se ukrupnjuje u veću firmu i da je manji broj administracije i direktora. To je nešto što treba pozdraviti. No mi kao grad već jako dugo pripadamo pod vodoopskrbu i odvodnju grada Zagreba. Mogu otvoreno reći da je to živi užas. Taj mastodont kod nas ne može po dvije godine završiti 150 metara vodovoda i 150 m kanalizacije, istaknuo je Zurovec.
Rekao je kako su mu u vodoopskrbi i odvodnji u Zagrebu da će cijena vode skočiti 40%.
– Mene kao gradonačelnika Svete Nedjelje to diglo tlak na 300. Rekli su da će svima u Zagrebu skočiti cijena 40%. Nije isto modernizirati cijevi u gradu Zagrebu koje su iz Austrougarske i u Svetoj Nedjelji čija je mreža relativno moderna, objasnio je.
Pokazao je i ugovor o priključku na vodovod i odvodnju u iznosu od 47.000 kuna i upitao je li to normalno. Dodao je i kako je zagrebački pročistač pod koncesijom od jedne austrijske tvrtke te da treba još dodatno uložiti sredstva u njega kako bi se digao na veću razinu kako bi se mogla dobiti i samo jedan kuna iz EU fondova.
– I to je opasnost za Svetu Nedjelju, Samobor i općinu Stupnik. Nismo niti uopće uvršteni za projektiranje kako bi se kod nas modernizirala voda i kanalizacija. Ova voda koju pijete izvire na području grada Svete Nedjelje i mi niti kune ne dobijemo za to, naglasio je Zurovec.
Dodao je kako će održati elektronički referendum koji je više informativnog karaktera i pitat će građane koliko su spremni plaćati za vodu.
– Postoji ružniji način rješavanja. Mi to možemo tjerati do ustavne razine, a postoji i ljepši i normalniji da se sastanemo, popričamo i vidimo što se tu može napraviti, rekao je.
Vučetić: Vodovod Zadar nije nam izgradio niti metar pa smo osnovali Vodovod Vir
Predsjednik Općinskog vijeća Vira Antonio Vučetić referirao se na prijašnje izjave.
– Imali smo empirijsko iskustvo da smo bili dio mastodonta još od uspostave države. zadarskog vodovoda. Dolazili smo tamo od 1991. do 2001. tražili investiciju jer smo imali 10.000 objekata koji nisu imali pristup vodi. Tražili samo investicije u ministarstvima, u županiji, na sve smo načine pokušavali potaknuti Zadarski vodovod da pokrene bilo kakav oblik investicije u rješavanje vodnokomunalnog problema na Viru., Nismo dobili apsolutno ništa, do tog trenutka nismo dobili niti metar vodovoda ni kanalizacije. U isto vrijeme investicije tražio je i Novigrad. Danas 2022. godine taj Novigrad je još uvijek pod Zadarskim vodovodom, a mi smo 2002. godine osnovali svoj vodovod i ambiciozno krenuli u realizaciju velikog aglomeracijskog projekta s preko 10.000 priključaka na vodu vrijednog 1,25 milijardi kuna. Podizali smo kredite i danas imamo riješeno preko 30% mreže riješene, što vodovodne, što kanalizacijske s nula posto gubitaka, istaknuo je.
Rekao je kako zadovoljavaju zakonske uvjete, imaju više od 2 milijuna kubika i Vodovod Vir po tome zadovoljava i mogli bi biti aglomeracija za sebe, ali nisu.
– Razlog je referentna godina, 2018., imali smo vrijednost tvrtke 70 milijuna kuna kao vodoopskrbno područje. U međuvremenu smo pokrenuli postupak okrupnjavanja sa susjednim općinama Privlaka, Vrsi i s gradom Ninom i vodimo aglomeracijske projekte u tim svim područjima. Zadovoljavamo sve potrebe da budemo samostalni vodovod, no ono što je bitno, iznenađen sam s retorikom ministra Ćorića koji je istaknuo da ćemo imati jednog direktora umjesto pet direktora. U tih pet direktora vidjet ćemo tko je sposoban, a tko nije. Oni koji su realizirali svoje projekte oni će biti sankcionirani tako da će se pripojiti vodovodima koji nisu bili sposobni rješavati svoje vodoopskrbno područje, istaknuo je Vučetić.
Šiljeg: Za Vladu završena priča
Šiljeg je odgovorio kako je Vlada donijela uredbu i to je završena priča.
– Što se tiče referentne godine 2018. imate situaciju da je Zakon o vodnim uslugama donesen 2019. godine i morali smo negdje staviti granicu, bilance izračunati i prema tome formirati uslužna područja. Svaka jedinica lokalne samouprave koja participira u uslužnom području ima shodno svome kapitalu i određen broj glasova, ima pravo dvostruke većine čime smo omogućili da male neće moći erodirati veliki. Već od 2023. moguće je promijeniti odnose u kapitalima, rekao je Šiljeg.
Osvrnuo se i na izjavu Zurovca o poskupljenju od 40%.
– Poskupljenje o kojem on govori nema nikakve veze s okrupnjavanjem. Voda u Svetoj Nedjelji poskupjeti zbog uvođenja naknade za razvoj koju plaćaju građani Zagreba, a Sveta Nedjelja također koristi uređaj za pročišćavanje otpadnih voda grada Zagreba i to je isključivi razlog za poskupljenje o kojem se govori.
Što se tiče referenduma u Ivancu Šiljeg je rekao kako je on besmislen i nije u skladu s člankom 5. Ustava RH.
– Doslovno se pita građane jesu li za poštivanje zakona. To je populizam i trošenje novaca poreznik obveznika, istaknuo je Šiljeg te dodao da će ovih dana što misli o tome reći i Ministarstvo uprave.
Novosel: Četiri jednostavna pitanja
Gradonačelnik Jastrebarskog Zvonimir Novosel rekao je kako je tema ozbiljna i da se i on, kao i kolega, referira na izjavu ministra Ćorića o uštedama koje će imati s četiri direktora manje.
– Da ne bi netko pomislio da sam ovdje došao braniti neke direktore. To nisu samo direktori nego ljudi koji upravljaju vrlo kompliciranim sustavima s puno izazova i s puno velikih i dobrih projekata. Analogno tome isto tako mogao bih reći da možda kad bi reformirali Vladu i smanjili ju za pet ministara možda bi i Vlada bila učinkovitija. Takva populistička retorika je zaista smiješna na temama koje su ovako ozbiljne. Ovo je vrlo kompleksna tema koja traje jako dugo. Mi o tome ne pričamo i ne borimo se za Jasku 3, 5 ili 7 dana nego već nekoliko godina. I ne samo za Jasku jer smo svjesni da nije Jastrebarsko otok u RH. Nismo protiv reformi, ne mogu se raditi preko koljena i moraju biti temeljene na dogovoru, na logičkim stvarima i rješenjima, rekao je.
– Trebali bi odgovoriti građanima na četiri jednostavna pitanja koje si svatko od nas može postaviti: hoće li sutra imati, hoće li biti zdrava, hoće li biti po fer cijeni da si je možemo kao građani platiti i hoće li nam se prekosutra dogoditi s vodom ono što se danas događa s plinom. Mislim da ovaj smjer nije dobar u tom kontekstu, istaknuo je Novosel.
Dodao je kako je ministar rekao kako će okrupnjavanje dovesti do megafirmi koje će biti uspješne u povlačenju EU novaca.
– Danas imate velike i male firme. Mali su uspješniji u povlačenju novaca, to pokazuju brojke. Jastrebarsko je mali grad, jedan smo od prvih gradova koji završavamo projekt aglomeracije. Sagradili smo oko 70 km vodovoda i odvodnje, završavamo pročistač otpadnih voda isključivo svojim snagama i svojom tvrtkom, istaknuo je.
– Čemu uspješne, one koji ne stvaraju gubitke, koji ulažu u sustave i nisu nikome na teret, preko koljena lomiti i spajati s nekim drugim, upitao je Novosel.
Nema privatizacije vodnog bogatstva
Državni tajnik Šiljeg naglasio je kako nema privatizacije vode u Hrvatskoj.
– Onemogućen je bilo kakav oblik privatizacije vodnog bogatstva, naglasio je Šiljeg.
Pokretanje pitanja zakonitosti Vladine Uredbe
Gradonačelnik Batinić rekao je kako će pokrenuti pitanje zakonitosti Uredbe Vlade.
– U javnom savjetovanju smo se očitovali. No ono nije rađeno korektno. U njemu nije navedena tvrtka Ivkom vode nego Ivkom d.d. i namjerno ili greškom su ispuštena naselja koja su u obuhvatu Ivkom voda. Dana 30. prosinca bez očitovanja na javno savjetovanje je donesena Uredba Vlade, a izvješća sa savjetovanja 28. siječnja. Proceduralno i procesno ići ćemo na pobijanje Uredbe, naprosto ju smatramo da nije u skladu sa zakonom, a s ostalim kolegama razmatramo odlazak i prema Europskom sudu, rekao je Batinić.
Gradonačelnik Jastrebarskog Zvonimir Novosel u jednom je trenutku pri kraju emisije počastio goste Otvorenog jaskanskom vodom. Državni tajnik Šiljeg našalio se kako je voda, iako je iz SDP-ova grada, bolja nego zagrebačka. Novosel je uzvratio kako se zato bore za nju, piše hrt.hr.
