O tome namjerava li Rusija do kraja mjeseca započeti invaziju na Ukrajinu ili je još uvijek moguće diplomatsko rješenje i hoće li uroditi plodom sve učestaliji razgovori između europskih čelnika, Moskve i Washingtona razgovaralo se u emisiji U mreži Prvog. Gosti emisije Hrvatskog radija bili su bivši veleposlanik RH u Rusiji Božo Kovačević, stručnjak za međunarodne odnose s Instituta za razvoj i međunarodne odnose Krševan Antun Dujmović i koordinator za vanjske poslove Kluba socijaldemokrata u Europskom parlamentu Tonino Picula.
Gosti emisije Hrvatskog radija su bivši veleposlanik RH u Rusiji Božo Kovačević, stručnjak za međunarodne odnose s Instituta za razvoj i međunarodne odnose Krševan Antun Dujmović i koordinator za vanjske poslove Kluba socijaldemokrata u Europskom parlamentu Tonino Picula.
– Realno je da rat tamo traje od 2014. godine, da su dijelovi ukrajinskog teritorija izvaan kontrole središnje vlasti. Ovo o čemu se sada govori je hoće li Ukrajina poduzeti legitimnu i na međunarodnom pravu zasnovanu akciju oslobađanja svojih teritorija. Ako se to dogodi, Rusija će najverojatnije intervenirati pomažući vlastima u Donjecku i Luhansku. Dakle, pitanje nije hoće li ili neće biti rata, tamo rat je. Pitanje je hoće li se taj rat intenzivirati i ako se intenzivira kakve će njegove posljedice biti, rekao je Božo Kovačević na pitanje što je realno nakon tjedana jake napetosti, najava moguće invazije i upozorenja SAD-a
– Najkraće rečeno, za Ukrajinu bi posljedice bile grozne, ali dugoročno gledano, to bi bio iscrpljujući rat u kojem bi cijeli zapani svijet podupirao Ukrajinu i Rusija bi na kraju izgubila. Utoliko bi bilo iracionalno da Rusija započinje rat, dodao je.
Ne zna kada bi se mogla dogoditi neka vojna akcija, jer kaže, podaci kojima raspolaže su javno dostupni, a odluke o tome hoće li se ili se neće pokrenuti vojna operacija nisu javno dostupne.
– Ali, može se dogoditi da ni oni za koje se misli da kontroliraju situaciju, a to su predsjednici Putin, Zelenskij i Biden, ne mogu sa sigurnošću reći kad će se što dogoditi, jer je zbog ove velike, velike napetosti moguće da izbije neki incident, namjerno ili nenamjerno izazvan koji nitko nije predvidio, a posljedice tog incidenta mogu biti razorne. Ukratko, situacija je vrlo ozbiljna i intenziviranje sukoba je vrlo izgledno, rekao je.
Misli da je, što se tiče diplomacije, glavna prilika za diplomatsko rješenje problema propuštenaq 2013. i 2014.
– Sada bez ozbiljnijih ustupaka svih zainteresiranih strana mirnog rješenja gotovo da i nema, zaključio je Kovačević.
Tonino Picula, koji je u izaslanstvu Europskog parlamenta bio u Ukrajini govorio je o tome kako poruke i opća situacija napetosti djeljuju na građane Ukrajine.
– Prošlo je nekoliko dana od mog povratka iz Ukrajine, a nisam bio samo u Kijevu nego još nekim gradovima i imao sam prilike razgovarati ne samo s nositeljima nekih političkih dužnosti nego i s građanima. Moj je dojam da je točno da se oko Ukrajine doista stvorila velika drama, međutim čini mi se da u samoj Ukrajini nema toliko dramatiziranja. Dapače, i građani i političari su nam poslali poruku o zabrinutosti. Oni međutim izbjegavaju govoriti o situaciji koja je izvanredna. Ima tome razloga zašto je to tako, rekao je.
Objasnio je zašto među građanima Ukrajine nema neke velike panike.
– Od listopada prošle godine, zbog percepcije Ukrajine kao ne samo žarišta krize, nego čak i bojišta, zemlju je napustilo oko 12 mlrd. USD različitih investicija. Inflacija je veća od 10%, Ukrajinci na svoj proračun troše oko 6% i svako daljnje pojačavanje dojma o zemlji koja samo što nije postala veliko ratište doista loše utječe i na ekonomiju. To nije u interesu ni političarima, a očito ni građanima.
Ukrajina već osam godina živi u ratnom stanju
-Bankovni sustav zasad je stabilan, nema navale na šaltere. Koliko sam čuo od ljudi, oni ne stvaraju neke kućne zalihe svega što je potrebno za život. Jednim dijelom je to tako zato što Ukrajina živi u nekoj vrsti ratnog stanja već osam godina i ovo je samo još jedna epizoda u rekao bih, ne samo bilateralnom odmjeravanju s Rusijom. Riječ je prije svega o jednom procesu, rekao je Picula.
– Ono što razlikuje ranije krize od ovog što se sada događa jest da to više nije interno ukrajinsko pitanje hoće li i na koji način oni povratiti kontrolu nad svojim istočnim oblastima – ovo je doista postao globalni sigurnosni problem i previše je uključenih u njegov tok, tako da ovdje imamo i sudar percepcija o tome što se događa. Naraslo je i pitanje što akteri uključeni u ovaj sukob žele njime postići.
Putin nikako ne može ispasti slab
Na pitanje što zapravo akteri žele i što se sada može napraviti, a da Putin ne ispadne slab ako bude morao povući silne vojske s granice, Krševan Antun Dujmović rekao je kako predsjednik Putin ne može nikako ispasti slab.
– Sjetimo se gdje je 90-ih bila Rusija. Putin je od 2000-ih stvarno stavio Rusiju opet na svjetsku pozornicu. Zemlja je tijekom 90-ih bila pred raspadom, pred dezintegracijom, a sada je Rusija ponovno značajan, prije svega vojno-politički subjekt međunarodnih odnosa. Predsjednik Putin uživa veliku popularnost u Rusiji i sumnjam da bi moglo biti nekih negodovanja i ako ne bi krenuo, rekao je.
Mogućnost vojne invazije značila bi katastrofu i za čitav svijet
– Ako bi se desila invazija to bi bila katastrofa, prije svega za Ukrajinu. Bila bi katastrofa i za Rusiju jer bi se uvukle druge države u sukob na ovaj ili onaj način. To bi bila katastrova i za Europu i za čitav svijet. Pričamo o Rusiji koja je druga vojna sila na svijetu.
Dujmović je dodao kako je važno spomenuti prošlotjedni posjet britanskog premijera Borisa Johnsona Kijevu, predsjedniku Volodimiru Zelenskiju.
– U alijansi koja se stvara uključena je i Poljska koja je stari tradicionalni protivnik Rusija i koja sigurno ne bi skrštenih ruku gledala nekakav sukob, rekao je.
Istaknuo je kako se svi trebamo nadati da do sukoba neće doći.
– Previše aktera sada je tu uključeno. Prije nekoliko dana bio je i turski predsjednik Recep Tqayyp Erdogan u Ukrajini koja s Turskom ima jake veze. Sukob ne bi mogao završiti bez eskalacije i zapravo se priča o tri scenarija, a nadamo se da je najizgledniji onaj da se traži nekakva trgovina, ustupci, kazao je Dujmović.
Na pitanje što bi to moglo biti, rekao je da Rusi traže, vezano za protokol Minsk 2, da dvije oblasti koje su spomenute (Donjeck i Luhansk), da unutar tog normandijskog formata, da bi im dali pravo veta. Znači, da centralna vlast u Kijevu tu ne bi imala nikakve moći, rekao je.
Dodao je kako je prvi scenarij, kojem se svi nadamo, da neće biti vojnog sukoba, a drugi je da ne mora biti neka kompletna invazija.
– Ne mora biti zauzimanja Kijeva, nego jednostavno je to nastavak rata. Kao što je kolega Kovačević rekao, ovaj rat traje od 2014., poginulo je gotovo 15 tisuća ljudi, znači moguća je operacija manjeg intenziteta. Nadamo se da do toga neće doći, ponovio je Dujmović.
Jedno od glavnih pitanja koja se u ovoj krizi javljaju jest je li Ukrajini mjesto u NATO-u. Božo Kovačević smatra da realno, nije.
– NATO donosi odluku o prihvaćanju zahtjeva neke države za ulaskom u njegov sastav, ako su zadovoljeni politički kriteriji, ako je eliminirana korupcija iz političkog života, a najvažniji uvjet je da ta država nema neriješena granična pitanja sa susjednim državama. Ukrajina trenutno ne zadovoljava nijedan od tih kriterija, rekao je.
Dodao je da bi, ako bi se željelo tražiti dugoročno rješenje koje će jamčiti stabilnost i mir, bilo dobro razmisliti o mogućnosti da Ukrajina ima status kao npr. Finska. Potoje već primjeri da zemlje nisu članice NATO-a a imaju sigurnosna jamstva, objasnio je Kovačević.
Picula je rekao kako najnovija istraživanja javnog mišljenja potvrđuju veliku privrženost građana Ukrajine ulasku u EU.
– Više od dvije trećine ispitanih zalaže se za pristup Kijeva Europskoj uniji. Ne zaboravimo da je i ovaj ciklus nestabilnosti pa i oružanog sukoba izbio kada je ranija ukrajinska predsjednika Janukoviča odbila sporazum s Bruxellesom o pridržavanju odnosa. Tada je nastao i cijeli pokret koji su svi u svijetu mogli vidjeti na jednom od kijevskih trgova – Majdanu. Dakle ta potpora je visoka i postojana, rekao je Picula.
Dodao je kako je interesantno da građani, kada ih se pita o mogućem članstvu u NATO-u izražavaju se tek nešto manje u prilog članstva u toj organizaciji.
– Zadnje istraživanje govori o 59,3%, ali ono što je važnije, jest da ta potpora stalno raste.
Istakonuo je kako su Ukrajinci realni ljudi, i znaju, kako je rekao, da je priča o članstvu u EU-u, a pogotovo u NATO-u bila nešto što je na vrlo dugačkom štapu, piše hrt.hr.
