Zapošljavanje umirovljenika trend je i u drugim europskim zemljama jer ih poslodavci smatraju iskusnim i pouzdanim radnicima.
Hrvatski poslodavci problem nedostatak radnika sve češće rješavaju zapošljavanjem umirovljenika.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), u siječnju je gotovo 20.000 umirovljenika u Hrvatskoj radilo. Ili, preciznije, do polovice punog radnog vremena radilo je 19.222 umirovljenika, dok je 384 umirovljenika bilo prijavljeno na puno radno vrijeme.
Među umirovljenicima se na tržištu rada u Hrvatskoj najviše traže stručnjaci i znanstvenici, ali i radnici u uslugama
Preciznije podatke HZMO je objavio za prosinac prošle godine. Prema njima, posljednjeg mjeseca prošle godine do polovice radnog vremena radilo je 15.054 umirovljenika.
No, u tim podacima nema umirovljenika koji su radili, a koji su korisnici “povlaštenih” mirovina, odnosno mirovina po posebnim propisima, dok podaci za siječanj uključuju i njih.
Neovisno o tome, i podaci za prosinac pokazuju da na hrvatskom tržištu rada itekako postoji potražnja za umirovljeničkom radnom snagom. Među umirovljenicima se najviše traže stručnjaci i znanstvenici, zatim inženjeri, tehničari, uredski i šalterski službenici, kao i radnici u u uslužnim i trgovačkim zanimanjima.
Više rade umirovljenici, nego umirovljenice
Među onima koji su mir i tišinu mirovine odlučili zamijeniti poslom, makar i samo sa skraćenim radnim vremenom, najviše je muškaraca. Umirovljenijh muškaraca je, prema podacima HZMO-a, u prosincu radilo nešto manje od 10.000, što je gotovo dvostruko više nego žena koje su se odlučile aktivirati na tržištu rada, iako su u mirovini.
Najviše zaposlenih umirovljenika, gotovo 5000 ili oko trećine ukupnog broja u Hrvatskoj, u prosincu je dolazilo s područja Grada Zagreba. No, znatan broj umirovljenka na tržištu rada je i s područja Istarske, Primorsko-goranske i Splitsko-dalmatinske županije.
Mnogi umirovljenici moraju, ali ima ih koji i žele raditi
Sve veće posezanje poslodavaca za radnom snagom umirovljenika ekonomisti objašnjavaju nedostatkom radne snage u Hrvatskoj, kao i teškim uvjetima života hrvatskih umirovljenika. S prosječnom mirovinom, koja je u Hrvatskoj, prema podacima HZMO-a, u prosincu iznosila nešto manje od 2700 kuna, tipičan hrvatski umirovljenik ne može pokriti mjesec pa mnogi spas traže u zapošljavanju.
No, ima i onih koji se na rad odlučuju jednostavno zato što žele i dalje raditi, bez obzira na iznos mirovine koju primaju. To je, uostalom, trend i u puno razvijenijim zemljama od Hrvatske.
“Umirovljenici su dobri radnici. Iskusni su i motivirani za rad, obično nemaju velikih živogtnih obaveza, a posjeduju veliko znanje i iskustvo. Mnogi su poslodavci to prepoznali i angažirali ih”, objašnjava za Unu ekonomski analitičar Damir Novotny.
Hrvatska manje koristi rad umirovljenika nego razvijenije zemlje
Ipak, dodaje, rad umirovljenika u Hrvatskoj se znatno manje koristi nego u zemljama Zapada. To potvrđuju i podaci Eurostata, prema kojima Hrvatska spada među članice EU u kojima je rad starijih osoba najslabije zastupljen.
Pritom valja reći kako se pod pojmom “starije osobe” nalaze svi koji imaju 65 i više godina. Nisu svi među njima umirovljenici – neki još nisu otišli u mirovinu, a neki ni neostavruju pravo na nju. Ipak, i taj podatak je indikativan jer pokazuje odnos pojedinih društava prema radu starijih osoba.
U Hrvatskoj je, prema tim podacima, stopa zaposlenosti među osobama od 65 i više godina 2020. godine iznosila samo 3,1 posto. Vrlo sličan udio zaposlenih od 65 i više godina ima i susjedna Slovenija, 3,2 posto, dok je prosjek na razini Unije bio gotovo dvotruko veći, 5,7 posto.
U pojedinim članicama EU, poput Irske, Švedske i baltičkih zemalja, udio zaposlenih među stanovnicima u dobnoj skupini od 65 i više godina prelazi 10 posto.
U Srbiji radi znatno više starijih ljudi nego u Hrvatskoj
Slično je, prema podacima Eurostata, i u Srbiji, u kojoj je 2020. godine radilo 11,8 posto ljudi od 65 i više godina.
Među zemljama Zapadnog Balkana, eurostatističari su objavili podatke i za Crnu Goru i Sjevernu Makedoniju. U Crnoj Gori je 2020. godine radilo osam posto stanovnika u dobi od 65 i više godina, dok je u Sjevernoj Makedoniji taj udio bio znatno manji i iznosio je samo 3,6 posto, što je slično kao u Hrvatskoj i Sloveniji.
U razvijenim članicama EU umirovljenici rade i u turizmu
Novotny kao primjer ističe Njemačku, koja je svoje tržište rada davno otvorila za povratak umirovljenika. Rezultat toga je i da velik broj umirovljenih Nijemaca nastavlja raditi nakon odlaska u mirovinu.
“Njemačkoj je nedostajalo radne snage pa je omogućila povratak umirovljenika na tržište rada. Njemački poslodavci ih posebno angažiraju na mini jobsima. Slični su trendovi i u drugim razvijenim europskim zemljama, poput Francuske i Italije, gdje mnogi umirovljenici rade, posebno u uslugama, pa nije rijetkost vidjeti ih i u turizmu”, ističe Novotny.
Katastrofalna demografska situacija je okidač za zapošljavanje umirovljenika
Nešto je slično napravila i Hrvatska 2019. godine. Ipak, u Hrvatskoj se povratak na tržište rada još uvijek donekle kažnjava jer se umirovljenicima koji se zaposle i za vrijeme dok rade obustavlja isplata dijela, pa čak i cijele mirovine, ovisno o modelu zapošljavanja i visini primanja. Ipak, zapošljavanje na najviše pola radnog vremena, u pravilu, se ne kažnjava, što je dio poslodavaca i umirovljenika iskoristio.
Novotny, međutim, ističe kako bi se i Hrvatska trebala povesti za primjerom Njemačke i ostalih razvijenih članica EU i u potpunosti liberalizirati pristup umirovljenika tržištu rada. Mirovina je, zaključuje, stečeno pravo iz prethodnog radnog odnosa i njeno primanje u punom iznosu ne bi smjelo dolaziti u pitanje ako neki umirovljenik odluči raditi. Državi bi se to, uostalom, isplatilo i zbog ubiranja poreza.
U slučaju Hrvatske problem je i demografska situacija, odnosno više umrlih nego rođenih i masovno iseljavanje, zbog čega je nedostatak radne snage postao gotovo nerješiv problem. U takvim uvjetima, svaki radnik trebao bi biti na cijeni, a posebno iskusan, što je svakako kategorija u koju spadaju umirovljenici, piše una.world/hr.
