Politički analitičar, Anđelko Milardović, gostovao je u Novom danu.
“Točna je konstatacija da se više govori o promjeni izbornog zakonodavsta u BiH, ali postoji neki red stvari, prvo uredi svoju državu, a onda pomozi uređenju susjednoj državi. Sada imamo tu situaciju u najavi da čovjek koji se zove Ćović, dakle HDZ-ovac, na tom skupu u Banja Luci kaže: ‘Čuvajte Republiku Srpsku’. Postavlja se pitanje koga on predstavlja uz jedno retoričko pitanje je li to jedan entitet koji nije nastao na etničkom čišćenju”, rekao je.
Dodaje i kako ne zna kako će to premijer pravdati, ali da isto tako ne zna kako je pravdao sudjelovanje Pupovca na postrojavanju vojske Republike Srpske:
“Koga je tamo predstavljao i čemu ta lingvistička fina izmotavanja kada smo svi vidjeli da je tamo bilo postrojavanje vojske s porukama koje lede krv u žilama. Preko toga se prošlo i preko ovoga će se vjerojatno, ali postavlja se pitanje čije interese Ćović predstavlja dolje. Ja sam u javnost istupio s tom jednom usporedbom, vladajuća struktura se boji izmjene izbornog zakona kao vrag tamjana, a istovremeno zagovaraju reformu izbornog zakon u BiH”.
“Radi se o izbornom inženjeringu”
Ustvrdio je i kako je zakon o izborima i izbornim jedinicama itekako u korelaciji s demografijom.
“Ako je biračko tijelo stanovništvo, a je, kako se može dogoditi taj nesrazmjer između stvarnog broja stanovništva i broja glasača? Kako se može dogoditi da su izborne jedinice tako strukturirane da se Grad Zagreb cijepa, a ostale jedinice ne mogu biti dobro predstavljene. Koji bi mogao biti zaključak? Da se radi o izbornom inženjeringu. Moja treza je sljedeća, da je ovaj Zakon o izbornim jedinicama zastario.
Prvo da je konstruiran kada je trebao pogodovati dvama najvećim strankama – HDZ-u i SDP-u, drugo da je zastario, treće da proizvodi status quo, četvrto da se na temelju statusa quo formirala politička oligarhija, peto da ta politička oligarhija uopće ne razmišlja o promjeni izbornog zakondavstva, jer kada bi se promijenilo pitanje je kakkav bi bio insitucionalizirani dizajn političkog sustava RH, a mislim da bi u dva koraka trebalo napraviti promjenu izbornog zakonodavstva. Prvo promjena izbornih jedinica i u novi izborni zakon uvesti antioligrahijski članak. Dakle osoba koja je bila u Saboru dva puta po četiri godine, može se prijaviti na neko drugo mjesto, ali ne ponovno u Saboru”, kaže.
“Zašto netko ne može kritizirati Vladu”?
Ističe kako bi tako bili veći izgledi da se pojave nova lica, a da je ovako situacija zacementirana:
“Moja teza je da je politički sustav RH odavno potrošen i niej kompatibilan društvu iinstitucijama 21. stoljeća. HDZ i SDP ne žele potaknuti reformu izbornog zakonodavstva, a ona je majka svih reforma jer imamo demokratski polilitički sustav, a on se izvodi iz izbora. Takav sustav proizvodi ekipu koju imamo i koja može vladati 50 godia jer nemaju opoziciju. Nema volje ni želje da se nešto promijeni. Ovo je cementiranje statusa quo i nastavak kronike propadanja, kako to ne mogu shvatiti?”.
Dodje i kako je sve podešeno da se ove dvije stranke igraju do beskonačnosti.
Komentirao je i sukobe predsjednika i premijera:
“To je za demokratski politički sustav očekivano, pa ne moraju se unutar iste grane vlasti, akteri te vlasti, slagati. Izborom predsjednika Milanovića najavljena je tvrda kohabitacija. Sljedeće je pitanje stila, ali da netko ne može kritizirati Vladu, zašto?”.
“Neka BiH uredi svoju državu”
Naposljetku se ponovno osvrnuo na promjene izbornog zakona u BiH:
“To je šizofreno. To je jedna ambivalnetna pozicija, nećeš zagovarati reformu izbornog zakonodavstva u RH i urediti državu, ali ćeš zagovarati reformu u RH. Neka BiH uredi svoju državu da ne budu problem sami sebi, a onda i nama, a mi moramo voditi računa o tome da uredimo vlastitu političku zajednicu onako kako to nalažu pravila civilazcije i članstva u EU, a ne da smo u svemu fenjeraši, zadnja momčad u svemu.
Jesmo li mi kao društvo sposobni urediti ovu državu? Radi se o kronici propadanja zbog egoizma političke oligarhije, koja između vlastite propasti i propasti RH bira propadanje Hrvatske”, piše N1.
