Prošle godine gotovo je udvostručen broj lažnih novčanica kuna i eura. Najčešće se krivotvore one od 200 kuna i 50 eura. Porastao je i broj krivotvorenih kovanica. Sve to događa se u trenutku kad dio građana sve intenzivnije mijenja kune u eure. Stručnjaci upozoravaju da će zbog uvođenja eura rasti i količina krivotvorenog novca na našem tržištu.
Milena Klarić već deset godina radi u mjenjačnici u Rijeci koja je i turistički grad. Dosad se, kaže, nije susrela s krivotvorenim kunama, dok je lažnih eura bilo. Sve novčanice provjerava opipom, vidom i UV svjetiljkom. Građani koji dođu promijeniti novčanice – znaju ostati iznenađeni, piše HRT.
Građani su počeli intenzivnije mijenjati kune u eure zbog skorog uvođenja eura kao sredstva plaćanja u zemlji. Policija poziva na oprez jer kažnjivo je i primanje krivotvorenog novca u dobroj vjeri.
Najvažnija je zaštita sam papir, koji je izrađen od pamuka. Zaštitna obilježja kune i eura slična su i imaju više razina. Originalna novčanica mora šuškati i ima oznake koje možemo vidjeti bez povećala, infracrvenog svjetla i UV svjetiljke. Među njima su vodeni znak i zaštitna nit.
– Ona je ugrađena u papir i kad se gleda prema izvoru svjetlosti vidi se cijela. Ako se gleda površinski, isprekidana je. Novčanicu treba i preokrenuti jer i kune i euri imaju ili hologramske trake ili hologramske krpice s prelijevajućim bojama koje se mogu vidjeti kad se novčanica okreće, objašnjava Željko Brkić iz MUP-a.
– Trebamo ih opipati. Vidjeti nalikuju li na klasični papir, i to nam je jedna vrsta upozorenja. Trebamo ih gledati prema izvoru svjetla i zatim iz titrati, da vidimo druge elemente, potvrđuje Tihomir Mavriček, izvršni direktor Sektora za gotov novac HNB-a.
Trećina krivotvorenog novca je kazališni novac
Najčešće se krivotvore novčanice od 200 kuna te od 50 eura. Lani je otkriveno više lažnih novčanica u optjecaju nego godinu prije. Krivotvoreni novac uglavnom se podmeće u kafićima i diskoklubovima, rjeđe u mjenjačnicama, pošti, Fini. Posljednjih godina na europskom tržištu prisutan je kazališni ili rekvizitni novac, koji čini 30 posto krivotvorenog novca.
Pri promjeni valute u nekoj zemlji, krivotvoreni je novac učestaliji na tržištu. Zabrinjava nagli rast lažnih kovanica. Lani ih je bilo više od osam tisuća, a godinu prije samo 800.
– Za razliku od novčanica gdje imamo istu stranu lica i naličja za sve zemlje, kod kovanica imamo nacionalne strane gdje svaka zemlja ima svoje motive. I tu imamo strahovito puno kovanica na naličju koje će se teško prepoznavati. Zato tomu trebamo posvetiti posebnu pozornost, upozorava Mavriček.
Prosječno se na mjesec u Europi otkrije 35 tisuća krivotvorenih novčanica. Na godinu ih je u optjecaju 420 tisuća, a najčešće su izrađene u zemljama jugoistočne Europe. Kazna za prekršitelje je do 10 godina zatvora.
Hrvatska idealna za ‘plasiranje’ krivotvorenih novčanica
– Tržište za taj krivotvoreni novac nije država proizvodnje, uglavnom – nego je cilj tržište zapadne Europe. U tom smislu je Hrvatska tranzitna država, a važan čimbenik je to što je turistička zemlja, smatra Željko Brkić.
S obzirom na to da smo turistička zemlja, broj krivotvorenih novčanica na našem tržištu, a posebno eura, raste. Najviše ih je uočeno na sjeverozapadu zemlje. No stručnjaci vjeruju da će zbog zamjene kune eurom lažnog novca biti sve više.
– Procjenjujemo da će iz opticaja, iz naših pričuva povući oko 500 milijuna komada novčanica i 5,2 tone kovanog novca, tj. kovanica vrijednosti 1,14 milijarde, kaže Mavriček.
Prve godine novac će se moći zamijeniti u mjenjačnici, pošti, banci, Fini, a poslije samo u HNB-u. Iz policije upozoravaju građane da veće novčane transakcije obavljaju preko financijskih institucija jer je to najsigurniji način, piše HRT.
