U Hrvatskoj se po trenutnim cijenama za našu prosječnu plaću može kupiti 643 litre Eurosuper 95 benzina.
U isto vrijeme Švicarci za svoju prosječnu plaću mogu kupiti 2742 litre benzina, Danci 2150, Norvežani 1828, Nijemci 1706 litara… Talijani uz nešto nižu prosječnu plaću od 1.752 eura i trenutno osmi najskuplji benzin u Europi od 1,77 eura po litri mogu kupiti ravno tisuću litara, piše Novi list.
Kada se gleda samo cijena, Hrvati trenutno plaćaju 18. najskuplji benzin od 44 europske zemlje, dakle u krugu smo skupljih.
Litra benzina najskuplja je u Nizozemskoj i iznosi 2,11 eura, slijede Norvežani s 1,92, Finci s 1,89, Islanđani i Danci, pa iznenađujuće Grci s 1,78 eura po litri.
S obzirom da je u Grčkoj prosječna plaća 1116 eura, oni mogu za to kupiti i manje benzina nego mi, tek 627 litara. U sličnoj su situaciji Portugalci gdje je litra Supera 95 skupih 1,71 euro, odnosno gotovo 13 kuna. Oni si sa svojom prosječnom plaćom od 1110 eura mogu priuštiti tek nešto više litara benzina od Hrvata, tek 649.
Loša je vijest za nas što se u 17 država u Europi s trenutno višim cijenama benzina nego kod nas, osim spomenute Grčke, za prosječnu plaću može kupiti bitno više litara goriva nego kod nas. Ali, ujedno je i stara vijest da pratimo zapadne zemlje u stopu po pitanju cijena, ali ne i po pitanju životnog standarda koji se dodatno srozava najvišim cijenama naftnih derivata u povijesti Hrvatske.
Slaba je utjeha što su građani nekih europskih država, posebno onih u našem okruženju, u još jadnijem položaju od nas. U Srbiji je benzin po posljednjim podacima tek nešto jeftiniji nego kod nas, 10,7 kuna kad se preračuna, a u Srbiji je prosječna plaća tek 550 eura što će reći da se u Srbiji za to može natočiti tek 385 litara Supera 95. U dlaku je isti odnos u Crnoj Gori, dok je u BiH zahvaljujući nešto nižoj cijeni litre benzina (1,20 eura), situacija mrvicu podnošljivija.
Iako su cijene benzina u njih nešto niže nego u Hrvatskoj, neke zemlje bivšeg istočnog bloka koje se muče sličnim tranzicijskim dječjim bolestima koje nikako da prođu već trideset godina, nisu u ništa boljoj situaciji. I Mađari, Bugari i Rumunji, pa i Slovaci, za svoje prosječne plaće mogu trenutno kupiti nešto manje benzina nego Hrvati. U toj priči kao i obično nisu Slovenci, Česi i baltičke zemlje koji nas i inače „šiju“ po pitanju životnog standarda.
Najniže cijene benzina od 44 europske zemlje ima velika Rusija. Dok se drugi znoje na benzinskim stanicama od sve dubljeg posezanja u džep kako bi se napunili tank limenog ljubimca, Rusi za litru Super 95 benzina izdvajaju nama nestvarne 4,4 kune.
U sveukupno šest europskih zemalja, benzin je i dalje ispod granice cijene od 1 eura. Osim Rusije, to su Bjelorusija, Azerbajdžan, Gruzija, Armenija i Ukrajina.
Kad gledamo globalno, po pitanju cijene benzina, postoje primjeri za „vjerovali ili ne“ rubriku. Svi znamo da je Venezuela opterećena unutarnjim političkim sukobima, da je ekonomija na koljenima i da gladni građani traže spas u okolnim državama Južne Amerike. Ali, ako imaju auto, bar se mogu voziti gotovo besplatno.
Naime, cijena litre Supera 95 u toj siromašnoj zemlji je nevjerojatnih 0,022 eura ili 16 hrvatskih lipa! Nije daleko ni veliki i bogatiji Iran koji svojim građanima litru benzina naplaćuje, doduše duplo nego u Venezueli, ali i dalje nestvarnih 33 lipe po litri. Zemlje bogate naftom u Africi i Bliskom istoku poput Angole, Sirije, Alžira, Kuvajta, Nigerije…, slijede ove primjere, ali s ipak nešto većim cijenama, od 2 kune naviše.
Od visoko razvijenog svijeta, Amerikanci i dalje – iako ne u mjeri kao nekad – uživaju u niskim cijenama benzina. Trenutno iznosi 6,4 kune po litri.
Spomenuta cijena benzina u Nizozemskoj je ujedno i druga najviša na svijetu u nekoj državi. Rekord najskuplje trenutno drži Hong Kong gdje litra benzina stoji 2,3 eura, ali ne zato što benzina nema, nego zbog visokih trošarina i ciljane odluke uprave Hong Konga da demotivira građane prenatrpanog grada-države da se voze osobnim automobilima, odnosno da se više koriste javnim prijevozom, piše Novi list.
