Zvonimir Frka-Petešić, predstojnik Ureda premijera Andreja Plenkovića, dobio je kao dužnosnik na korištenje državni stan od 96 četvornih metara u Jurišićevoj ulici u strogom centru Zagreba 2017. kada je stupio na dužnost.
U to je vrijeme i prijavio prebivalište u obiteljskoj kući u Salima na Dugom Otoku iako tamo uopće ne živi.
Šef premijerova kabineta kao dužnosnik ima pravo na korištenje državnog stana, ako nema nekretninu u Zagrebu, ali više medija danas je problematiziralo način na koji je Frka-Petešić došao do tog stana, piše Jutarnji list.
Naime, on je prije stupanja na dužnost predstojnika Ureda premijera, dok je bio veleposlanik i zaposlenik Ministarstva vanjskih i europskih poslova, sve do 2017. imao prebivalište u Zagrebu. No, nakon što je postao šef kabineta, prebivalište je prebacio u Sali na Dugom Otoku, te je zatražio i državni stan na korištenje.
Uredba mu daje za pravo
Prema Uredbi koja definira davanje državnih stanova na korištenje dužnosnicima, Frka-Petešić ostvario je pravo na dodjelu stana jer on, niti njegova supruga s kojom živi, u svom vlasništvu ili u najmu nemaju useljiv stav ili kuću u mjestu obavljanja dužnosti, odnosno mjestu udaljenom više od 50 kilometara od mjesta obavljanja dužnosti.
Iz Vlade pojašnjavaju kako Frka-Petešić nema nikakvu nekretninu niti u Hrvatskoj, niti u Francuskoj gdje je rođen i gdje je proveo veći dio svog života, pa je jedino logično rješenje bilo da prebivalište prijavi kod svog oca na Dugom Otoku, gdje povremeno boravi. Inače, do 2017. bio je prijavljen kod prijatelja u Dubravi. Prebivalište je, tvrde, prije odlaska na četverogodišnji veleposlanički mandat u Maroku i kratko vrijeme nakon povratka s mandata imao u Zagrebu, na adresi stana prijatelja koji je tada koristio. S njime je tamo bila i obitelj, prijavljena na istoj adresi.
– Po povratku s veleposlaničkog mandata u Maroku, prebivalište je prijavio u Općini Sali na obiteljsku kuću svog oca. U Salima ima obiteljsku kuću gdje provodi svako ljeto i većinu praznika. Rođen je u Parizu gdje se školovao i studirao, bio je diplomat u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova od 1996. te je većinu svog života proveo u inozemstvu na mandatima u Parizu, Bruxellesu i Maroku – pojašnjavaju iz Vlade.
Nakon imenovanja na dužnost predstojnika Ureda predsjednika Vlade, koju je preuzeo 1. rujna 2017., odlukom tadašnjeg Ministarstva državne imovine dobio je stan na korištenje u Jurišićevoj ulici 13. listopada 2017.
Od tada, naglašavaju iz Vlade, tamo ima prijavljeno boravište, na temelju čega plaća porez na dohodak i stopu prireza od 18 posto koja vrijedi u Zagrebu. Općina Sali, naime, nema prirez, pa se postavljalo i pitanje je li možda i zbog toga prijavljen u obiteljskoj kući.
Nije mogao više živjeti kod prijatelja
Iz Vlade pojašnjavaju i kako Frka-Petešić nije s ciljem da dobije državni stan prijavio prebivalište u Salima, nego jednostavno nije više mogao živjeti kod prijatelja s obitelji, a budući da nema svoju nekretninu, jedina je mogućnost bila da se prijavi na Dugom Otoku.
Stan u Zagrebu u zgradi koja je nedavno obnovljena nakon potresa, što se također problematiziralo, mjesečno plaća 484 kune i režije, a u istoj zgradi nedavno se potpuno obnovljen stan od 50 metara četvornih davao u najam za 500 eura mjesečno.
U imovinskoj kartici doista je vidljivo da šef premijerova ureda u svom i supruginom vlasništvu nema nikakvih nekretnina. Nemaju ni štednju, kredite, niti ikakve dionice ili pokretnine, osim automobila. Iz Vlade tvrde da Frka-Petešić nije plaćao prijatelju najam, već se iselio kada više tamo nije mogao živjeti.
Njegova plaća iznosi nešto više od 16.000 kuna neto, a supruga nema primanja.
Postavlja se i pitanje zašto je dobio toliko velik stan. Iz Vlade kažu kako on nije odlučivao o lokaciji niti o veličini stana koji je dodijeljen njemu i njegovoj obitelji, odnosno ženi i dvoje djece, već je to odredilo Ministarstvo i o tome ga obavijestilo.
Frka-Petešić, kažu u Banskim dvorima, u tom stanu živi sa suprugom i djecom. Neki su mediji objavili kako su supruga i djeca i dalje prijavljeni na adresi u Dubravi, ali iz Vlade tvrde kako oni žive s njim u stanu u Jurišićevoj. Frka-Petešić ima dvije kćeri, jedna studira u Parizu i povremeno dođe, a druga živi s njima u Zagrebu.
Dobio šest kvadrata više
Prema Vladinoj Uredbi koja definira dodjelu stanova dužnosnicima, on bi trebao dobiti stan veličine od 40 do 60 metara četvornih, a za svakog člana obitelji dodaje se po 10 četvornih metara. Prema tome ispada da je Frka-Petešić dobio šest kvadrata više nego što mu pripada.
Iz resornog Ministarstva pojašnjavaju kako je broj slobodnih državnih stanova ograničen te je u tom trenutku taj stan po toj veličini bio najprikladniji s obzirom na broj članova njegove obitelji.
– Predstojniku Ureda predsjednika Vlade Zvonimiru Frki-Petešiću dodijeljen je stan u skladu s pravnim okvirom temeljem kojeg je ostvario pravo na stan od 40 do 60 četvornih metara, čemu se pridodaje 10 četvornih metara po članu obitelji (suprugu i dvoje djece) – kažu u Ministarstvu graditeljstva i državne imovine.
Podsjećaju i kako je dodjela stanova za službene potrebe, državnim dužnosnicima i pravosudnim dužnosnicima za potrebe njihova smještaja za vrijeme trajanja dužnosti, definirana odredbama Zakona o upravljanju državnom imovinom kojim se propisuje da Ministarstvo može dati na uporabu stanove u vlasništvu Republike Hrvatske, kojima upravlja i raspolaže.
– Pravo na dodjelu stana pobliže je definirano Uredbom o mjerilima i kriterijima dodjele na korištenje nekretnina za potrebe tijela državne uprave ili drugih tijela korisnika državnog proračuna te drugih osoba kojom se uređuje način raspolaganja te mjerila i kriteriji, naknada za korištenje, podmirivanje troškova tekućeg i investicijskog održavanja nekretnina, podmirivanje troškova stjecanja, zakupa ili najma nekretnina – poručuju.
Inače, Zakon o prebivalištu u svome drugom članku kaže kako je “prebivalište mjesto i adresa u Republici Hrvatskoj na kojoj se osoba trajno nastanila radi ostvarivanja svojih prava i obveza vezanih za životne interese kao što su obiteljski, profesionalni, ekonomski, socijalni, kulturni i drugi interesi”.
Policijska uprava na čijem području osoba ima prijavljeno prebivalište po službenoj dužnosti će donijeti rješenje o odjavi prebivališta osobe ako se terenskom provjerom utvrdi da osoba stvarno ne živi na prijavljenoj adresi ili o tome bude obaviještena od strane tijela javne vlasti te drugih pravnih i fizičkih osoba, a kazne su od 500 do 5000 kuna, piše Jutarnji list.
