Stručnjaci su usporedili situaciju sa onom u doba Jugoslavije i tvrde: “Da nema novca iz inozemstva, sirotinja bi se kotrljala ulicama”
Milijun i pol ljudi u Hrvatskoj je na rubu siromaštva. Vlada je već jednom zamrzla cijene goriva, no upitno je hoće li to učiniti opet i hoće li proširiti listu, piše RTL.
Da rastu cijene praktički svega, od goriva do hrane, svi su primijetili i negoduju pa premijer Andrej Plenković i njegova Vlada svakodnevno odgovaraju na pitanja o tome planiraju li i kada poduzeti nešto oko toga.
S druge strane, društvenim mrežama dijeli se naslovnica Večernjeg list iz kolovoza 1988. godine čija je glavna vijest – porast cijena.
“Kako najnovija poskupljenja utječu na opskrbu tržišta”, ističe tadašnji Večernji pa dodaje kako cijene nezadrživo rastu.
“Cijene na malo u Hrvatskoj povećane su u sedam mjeseci 73,2 posto, a troškovi života 71 posto, što je više nego u cijeloj zemlji”, zaključuju.
Povjesničar Tvrtko Jakovina kazao je za RTL.hr, komentirajući naslovnicu iz 1988. godine, da bivša država tada nije bila u stanju izvršiti reforme, niti gospodarske niti one političkog sustava, a niti brojne druge.
“Njena je kriza bila produbljena zato što u ranijim razdobljima politička elita nije bila u stanju obaviti što je nužno. Hrvatska se ne reformira, teško to čini i nije u stanju provesti reformu zdravstvenog, obrazovnog, visokoobrazovnog, privrednog sektora. Stalno ponavljamo iste stvari i probleme i to je nedvojbeno. Nesposobnost i nemogućnost reforme je karakteristika ondašnje i sadašnje države”, kazao je.
“Tada je Hrvatska bila u federaciji i morala je računati na interese drugih sredina, susjeda, a danas je ustroj drugačiji, ali i dalje nije potpuno samostalna u odlučivanju, ima svoje partnere u EU”, dodaje.
Ističe i kako je Hrvatska nekada proizvodila, iako ni tada dovoljno za sebe, imala velike tvorničke sustave, a mi to danas nemamo.
“Nemamo veliki broj radnika na ulici koji će se naći. Imamo građane i imamo turizam i baš nemamo puno više”, navodi.
Ipak, za trenutno stanje najčešće se okrivljuju pandemija i potresi, no tvrdi da to nisu glavni krivci.
“Onda bi bilo svejedno tko zemlju vodi, a reforme se mogu provoditi. Sve svaliti na nepovoljne vanjske okolnosti je najjednostavnije. Jučer je bio rat, prekjučer pripreme za ulazak u EU, danas pandemija, sutra potres”, ironično će.
U konačnici, upitan možemo li reći vrijedi li i u ovom slučaju “ponavljajućih naslovnica” već izlizana rečenica: “povijest se ponavlja”, Jakovina kaže: “Ne”.
“Inflacija i kapitaizam funkcioniraju na taj način. Povremeno imate krize i cikličke promjene u svjetskom gospodarskom sustavu”, zaključuje.
Ekonomski aspekt
S druge strane, Drago Jakovčević, ekonomski stručnjak govori nam da se rast cijena tada i danas ne može uspoređivati.
“To su bile hiperinflacije, nije usporedivo. Svaka je inflacija dvocifrena. Inflacija do dva posto se smatra motivirajućom, za proizvodnju. Ova danas ne bi trebala biti zabrinjavajuća, ali bi trebalo voditi računa o ograničenju rasta cijena”, kaže.
Trebalo bi se moći posegnuti za određenim monetarnim instrumentima, ali za to još, kaže ovaj stručnjak, nije sazrelo vrijeme. Prisjeća se naime financijske krize još 2007., 2008. godine kada su monetarne politike, kako kaže, lansirale silne količine eura kako bi se spasili inflacije.
Sada govorimo, kaže, o 15-godišnjem rastu monetarnih instrumenata koji su spasili realni sektor. Inflacija je bila pod kontrolom, bila je i niža od dva posto.
“Danas statistika uvijek pogriješi kad kaže da je inflacija od 5 posto, a podijeljeno na 12 mjeseci 2 posto. Potrošnja je u 12 mjesecu uvijek veća, a sada se dogodilo da je porasla cijena kada smo najviše kupovali pa smo primijetili razliku”, rekao je.
Upitan oko toga možemo li uopće usporediti osamdesete i danas po pitanju kupovne moći, odnosno vrijedi li gledati koliko se 1988. godine moglo kupiti s obzirom na taj navodni rast cijena, tvrdi: “Ono što se moglo kupiti za jednu marku, danas možete kupiti manje za jedan euro. Inflacija je u svakom slučaju bila preko 100 posto”, pojašnjava.
Naposljetku, pojasnio nam je i ekonomske aspekte dvaju promatranih razdoblja pa istaknuo dvije vrste inflacija. Onu troškova, koja nije vezana za ponudu i potražnju gdje recimo najčešće rastu cijene usluga frizera, pedikera, ali i inflaciju ponude i potražnje koja i jest najčešći uzročnik rasta cijena, piše RTL.
“Danas imamo poremećaje u opskrbnim lancima. Danas je i proizvodnja roba drugačija, digitalizacija je i sve to različito utječe na kupovnu moć koja uz inflaciju pada. Odnosno, što je inflacija veća, kupovna je moć slabija”, kaže.
S druge strane, izdvaja kako su povijesno najniže kamatne stope danas što je pak dobro za kredite, ali i nije dobro za štednju.
“Kada u banku stavite koju količinu novca imate, primjerice 0,5 posto, a inflacija je 5, izgubili ste 4,5 posto vrijednosti”, ističe.
“Važno je naglasiti da rast cijena kod nas ne prati rast plaća kao u Americi. Kad bi povećali mirovine i plaće do 5,5 posto onda bi uravnotežili, a kako nije tako, postoji zabrinutost i jauk. Milijun i pol ljudi u Hrvatskoj je na rubu siromaštva. Kad bi izostale doznake iz inozemstva, a čine između 4 i 6 posto BDP-a, Hrvatska ne bi bila mirna i stabilna kao danas. Da ih nema, sirotinja bi se kotrljala ulicama i svi bi bili nemirni, depresivni”, zaključuje za RTL.
Usporedba cijena 177 artikala: U 10 mjeseci poskupio svaki drugi proizvod, neki i 150%
Gorivo noćas osjetno poskupjelo! Ovo su nove cijene na benzinskim crpkama
