1.1 C
Zagreb
Naslovnica Inozemstvo Pregovori sa Zapadom na korak do propasti: Rusiju žele stjerati u kut,...

Pregovori sa Zapadom na korak do propasti: Rusiju žele stjerati u kut, ostaje jedna opcija

Rusiju žele stjerati u kut i zato se ona mora braniti. Zapad ne razumije da je došlo vrijeme za novo poglavlje u globalnim odnosima među velesilama. Vrijeme atlantske dominacije prolazi. Pregovori su na korak od propasti – to je sukus analiza i komentara ruskih medija i eksperata o trostrukim ovotjednim pregovorima Rusije i Zapada (u Ženevi bilateralno sa SAD-om, u Bruxellesu s NATO-om i u Beču s OESS-om) o zahtjevima Moskve u vezi s jamstvima za njezinu sigurnost.

Doduše, ruski ambasador u Washingtonu Anatolij Antonov zatražio je opetovano da se Bijela kuća “pismeno izjasni o ruskim traženjima”, i to što prije. U prvom redu, riječ je o gotovo ultimativnom zahtjevu da se NATO ne samo ne može, nego i ne smije širiti dalje na istok, pogotovo na postsovjetski prostor, u prvom redu na Ukrajinu, Gruziju i Moldaviju.

U Rusiji sada govore kako i nisu očekivali neki veliki pomak u pregovorima, ali neki ističu da je Vladimir Putin ipak natjerao Zapad na pregovore, čime se potvrdio ruski status velesile i jedne od najvažnijih karika u međunarodnim odnosima, s kojom treba razgovarati i pregovarati.

Komentator agencija RIA novosti Pjotr Akopov kaže kako Vladimir Putin nije stvari postavio tako rezolutno zato što je mislio da će Zapad odmah pristati na ruske uvjete, nego zato da pošalje poruku kako dolazi vrijeme novih podjela karata u međunarodnim odnosima i za novo poglavlje globalnih odnosa. S druge strane, Dmitrij Suslov iz Centra europskih i međunarodnih odnosa kaže kako SAD to jako dobro shvaća te da upravo zato ne želi razgovarati o “novim principima sigurnosti”.

Akopov, nadalje, kaže kako je Rusija poslala jasnu poruku da neće igrati po zapadnim pravilima te da se stvari mijenjaju, rekavši kako Zapad mora shvatiti da će Moskva naći protuodgovor kada je u pitanju postsovjetski prostor. Znakovito upozorava da u posjet Putinu stiže novi iranski predsjednik Ibrahim Raisi te da u veljači putuje u Peking kod Xi Jinpinga. Akopov kaže kako Rusija shvaća da ne može imati pravo veta na poteze NATO-a, ali navodi da Ukrajina služi samo za pritisak na Rusiju jer, objašnjava, NATO nije dao nikakav vremenski okvir kada bi eventualno primio Ukrajinu i ostale zemlje u svoje članstvo.

Analitičar moskovskoga Carnegie centra Aleksandar Gabujev smatra da prijam Ukrajine i Gruzije u NATO sigurno neće biti na dnevnom redu u sljedećih pet, a najvjerojatnije deset godina te da je Kijev talac zapadno-ruskih odnosa. Rusiji je važno, kaže, da što dulje traje to natezanje, i to je smisao maksimalističkih zahtjeva Kremlja, a ne činjenica da “to mogu ishoditi”. On smatra da zveckanje oružjem na granici zapravo odugovlači namjere Zapada, i to je zasad ono što Moskva može učiniti.

Doduše, Gabujev navodi kako ne vidi razlog da Zapad odustane od svojih planova jer “Rusija nema mehanizme da ih na to natjera”. Naime, on smatra da bi ruska intervencija na Ukrajinu, koja je, prema njegovu mišljenju, malo vjerojatna, ili razmještanje ruskih raketa po drugim zemljama samo pojačali američku vojnu i političku prisutnost u Europi.

Suslov, pak, misli da Rusija ima dva rješenja: prvo je da pristane na razgovore o smanjenju naoružanja u Europi, kontroli nuklearnog naoružanja te raketama srednjeg i kratkog dometa i o pravilima o “mimoilaženju” zrakoplova i ratnih brodova. No, uvjeren je da to ne bi zadovoljilo Moskvu i smatralo bi se čak i porazom ako ne bi uključivalo popuštanje u vezi sa širenjem NATO-a. Zato Suslov smatra da će se odnosi Rusije i NATO-a dodatno komplicirati, znatno više nego rusko-ukrajinski odnosi.

Jedan od argumenata koje će Rusija koristiti stalna je mogućnost intervencije te “jačanje opasnosti od mogućeg nuklearnog sukoba”, što bi trebalo i zapadnu javnost natjerati na stalni oprez i mogući pritisak da se stvari promijene. Zanimljivo je da Akopov kaže kako je Ukrajina “ruski povijesni prostor” te da neće doći do ruske intervencije koja bi značila građanski rat između velikorusa i malorusa, kako sve češće u prorežimskim medijima nazivaju Ukrajince, piše Jutarnji.

Najnovije

Još iz rubrike