4.3 C
Zagreb
Naslovnica Aktualno UF traži smjene: Banke u stranom vlasništvu imaju HNB i Hrvatsku u...

UF traži smjene: Banke u stranom vlasništvu imaju HNB i Hrvatsku u svojim rukama

Udruga Franak oglasila se na fb-u:

HNB-OVI DUŽNOSNICI I ZAPOSLENICI UHVAĆENI S PRSTIMA U MEDU!
POZIVAMO DRŽAVNE INSTITUCIJE NA IZVIDE I POSTUPANJE!

Portal Indeks.hr objavio je već nekoliko tekstova u kojima se tvrdi, citiramo:
„U POSLJEDNJIH dvadeset godina više od 40 zaposlenika Hrvatske narodne banke (HNB) trgovalo je vrijednosnim papirima banaka za čiji je nadzor zadužen upravo HNB. Zabilježeno je ukupno više od 400 transakcija u vrijednosti većoj od deset milijuna kuna. Kako doznaju Index Istrage, uvidom u dokumentaciju povijesnih transakcija Središnjeg Klirinškog i Depozitarnog Društva (SKDD), među onima koji su posljednjih dvadesetak godina trgovali nalaze se aktualni guverner Boris Vujčić, aktualna zamjenica guvernera Sandra Švaljek, bivši viceguverneri, aktualni i bivši direktori unutar HNB-a te ostali zaposlenici unutar sustava HNB-a.“

Čestitamo prije svega novinaru Ilku Ćimiću na još jednoj uspješnoj istrazi kriminalnih radnji u Hrvatskoj!
A evo kako je indexov novinar Gordan Duhaček opisao guvernera Vujčića:

https://www.index.hr/…/tko-je-boris-vujcic…/2331607.aspx

Mi smo više puta tražili od HNB-a da stane na put bezočnoj pljački koju su hrvatske banke provodile tijekom petnaestak godina na hrvatskim potrošačima, ali i na pravnim osobama, sa sljedećim modus operandi:

1. Ugovarale su promjenjive kamatne stope bez tržišnih parametara, i onda bi svojim jednostranim odlukama te kamatne stope mijenjale naviše. Procjenjujemo da su takvim poslovanjem banke uprihodile najmanje 5 milijardi kuna nezakonita profita.

2. Ugovorile su nepoštenu valutnu klauzulu švicarski franak u 125.000 kredita, što je kolektivno pravomoćno presuđeno, čime su oštetile hrvatske potrošače za oko 15 milijardi kuna.

Procjenjujemo da zajedno sa zateznim kamatama banke duguju hrvatskim potrošačima i poduzećima preko 30 milijardi kuna.
Tražili smo od HNB-a još od 2012. pa sve do kolektivne presude kojom je utvrđena ništetnost valutne klauzule CHF da naloži bankama prekid korištenja nepoštenih kamata, međutim HNB nam je redovno odgovarao da je to stvar svakog pojedinca da tužbom utvrdi nezakonitost i tako zatraži novac. Dapače, viceguverner Bojan Fras, koji je pravnik znao je reći kako to što banke nisu ugovorile kamatu na pravilan način, ne znači da su banke nepravilno obračunavale kamate pozivajući se prije svega na zakonske izmjene u Zakonu o potrošačkom kreditiranju vezano za obvezu ugovaranja kamatnih parametara. Te njegove riječi pale su u vodu na Vrhovnom sudu kroz desetke revizija kojima je utvrđeno sve suprotno tvrdnjama viceguvernera Frasa.

Smatramo da je HNB nakon pravomoćnosti kolektivne presude morao učiniti sljedeće:

1. Preporučiti osuđenim bankama, ako već nema nadležnost to naložiti, da pozovu potrošače i vrate im novac nagodbama umjesto da potrošači pokreću privatne sudske postupke. Naravno, svaki potrošač imao bi mogućnost ukoliko mu nagodba ne odgovara pokrenuti postupak na sudu na temelju kolektivne presude.

2. Naložiti osuđenim bankama da na početnim službenim web stranicama vidljivo kao prvu informaciju stave obavijest o tome da se radi o banci koja je osuđena u kolektivnom postupku i da na temelju kolektivne presude svi potrošači koji su ugovorili kredite u švicarskim francima između rujna 2003. i prosinca 2008. imaju pravo na obeštećenje sudskim putem.
3. Otvoriti unutar HNB-a poseban ured za pravno informiranje potrošača koji imaju pravo na obeštećenje na temelju kolektivne sudske presude.

Budući da HNB nije učinio ništa od navedenog, a u njegovoj nadležnosti je zaštita potrošača, smatramo da je razlog tomu upravo u nevidljivim vezama vodećih ljudi HNB-a s bankama, kojima su izlazili ususret upravo nečinjenjem, zanemarivanjem prava potrošača i na taj način su bili suučesnici u bezočnoj pljački koja je provedena, a do dana današnjeg nije sanirana.

Za vrijeme dok su banke pelješile potrošače i poduzeća u milijardama kuna, čelnici HNB-a su pred takvim poslovanjem banaka zatvarali oči i istodobno su se bogatili na vrijednosnim papirima tih istih banaka. Kaznena djela vrište iz takvoga postupanja.

Pozivamo sve državne institucije, da svaka iz područja svoje nadležnosti provjeri vodeće ljude HNB-a te po potrebi pokrene i kaznene progone zbog nemoralnog, neustavnog i protuhrvatskog djelovanja Hrvatske narodne banke.
Pozivamo Vladu RH i zastupnike Hrvatskog sabora da pokrenu svoje zakonske mehanizme i utvrde veličinu odgovornosti vodećih ljudi HNB-a za bezočnu pljačku koju su banke provele, i koja do danas nije sanirana, nego je prepušteno hrvatskim potrošačima da samostalno sudskim putem ostvaruju svoja prava, bez ikakve pomoći HNB-a nadležnog za zaštitu potrošača, ali i bez pomoći Vlade RH koja je također obvezna voditi brigu o zaštiti potrošača u okvirima Ministarstva gospodarstva i poduzetništva.

Žalosno je to da je Udruga Franak jedina organizirana grupacija koja konstantno, dosljedno i uporno pomaže potrošačima u ostvarenju njihovih prava na obeštećenje. Ali, Udruga Franak na raspolaganju ima samo društvene mreže i javne istupe koji su praćeni od medija vrlo sporadično, dok banke imaju svoju profesionalnu udrugu HUB, imaju HNB kao glavni suport svojeg nepoštena poslovanja, ali nažalost imaju i Vladu RH koja također do danas nije učinila apsolutno ništa ne bi li pomogla potrošačima da što prije budu obeštećeni.

Možemo reći da banke u stranom vlasništvu imaju HNB i Hrvatsku u svojim rukama, zahvaljujući nečinjenju državnih institucija na čelu s HNB-om i njegovim čelnicima koji umjesto da banke nadziru i reguliraju njihovo nezakonito poslovanje, mešetare vrijednosnim papirima banaka.

Tražimo hitne promjene i smjene na vodećim pozicijama u HNB-u te procesuiranje svih onih koji su nezakonito mešetarili vrijednosnim papirima banaka!

Pitamo se isto tako, što se događa s kaznenim procesuiranjem glavnog partnera HNB-a, predsjednika Hrvatske udruge banaka, gospodina Zdenka Adrovića! Gdje je zapelo?

Najnovije

Još iz rubrike