13 C
Zagreb
Naslovnica Život i zabava U Istri se otvara banka gena, no ne ljudskih, nego kozjih: Trebala...

U Istri se otvara banka gena, no ne ljudskih, nego kozjih: Trebala bi spasiti od izumiranja istarsku kozu

Autohtona istarska koza, simbol Istre koji se nalazi i na Hrvatskom grbu, u opasnosti je od izumiranja. U Istri trenutačno ima tek pedesetak grla. No Istra ima velike planove – pa čak i otvaranje banke gena u Pazinu.

Olgica Škopac, uzgajivačica istarskih koza iz Labina, čuva dvadeset istarskih koza, gotovo polovinu današnje populacije pasmine koja je stoljećima hranila Istru.

“Ona je bila sirotinjska krava zato jer na ovim brdima je bilo teško skupljat hranu za goveda. Puno lakše je bilo držat kozu i generacije djece iz Istre su se othranile na kozjem mlijeku”, kaže Škopac.

Zato je svoje mjesto pronašla kako na istarskom tako i na hrvatskom grbu. No osim na grbovima, danas jedva preživljava. I to unatoč činjenici da je riječ o jednoj od najžilavijih životinja uopće. Koza je, naime, sama svoj nutricionist i ako se slobodno hrani nikada ne obolijeva od malignih tumora, a njezino je mlijeko lijek i za čovjeka.

“Mi smo svi u dalekoj prošlosti imali taj nagon samozaštite međutim u suvremenom životu i svoj ovoj brzini mi smo to izgubili a koza je to zadržala”, kaže Škopac.

Kako bi ju spasila od izumiranja Agencija za ruralni razvoj Istre pokrenula je projekt njezinog očuvanja. Jedna bi pazinska zgrada uskoro trebala postati banka gena brojnih istarskih pasmina goveda. Selekcijom najboljih jaraca oplođivati će se četiri postojeća stada s ciljem dostizanja maksimalne čistoće genetike istarske koze.

“Ključan cilj prvi je dakle genotipizacija istarske koze kao pasmine a drugi je kasnije nakon što se poveća populacija na nekih 1000 grla recimo gospodarska valorizacija koja će biti korištena u gastronomiji, dakle sve ono slično kao što radimo s boškarinom”, kaže Igor Marlić, direktor Agencije za ruralni razvoj Istre.

Škopac će sa svojim stadom sudjelovati u projektu. Veseli je, kaže, zamisao da bude dio rodilišta za buduće generacije iako joj namjera nije povećanje vlastita stada.

“Ali jako me veseli jer mi se javljaju mladi ljudi koji bi voljeli se time baviti i kod kojih prepoznajem ljubav prema prirodi”, kazala je Škopac.

Akcijski plan županije Odnosi se na razdoblje do 2030. godine, a prag od 1000 jedinki trebao bi se postići za tri do pet godina, piše RTL.

Najnovije

Još iz rubrike