Iako je na snazi već šest i pol godina, po aktualnom Zakonu o komasaciji poljoprivrednog zemljišta (okrupnjivanju, grupiranju poljoprivrednog zemljišta), nije dovršen nijedan konkretni postupak, odnosno nigdje se nije dogodilo okrupnjivanje poljoprivrednog zemljišta, pa je Vlada odlučila izraditi novi zakon kojim će pokušati olakšati te učiniti konkretnijim i jednostavnijim taj postupak.
Najvažniji je to razlog koji Ministarstvo poljoprivrede navodi u obrazloženju prijedloga novog zakona koji je već u javnom savjetovanju. Za provođenje tog postupka potrebno je i dosta novca, pa nije nevažno da je država za razdoblje do 2026. godine za provođenje komasacije iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti osigurala 250 milijuna kuna. Za dodjelu tog novca proveden je i javni poziv na koji su svoje prijave poslale 23 jedinice lokalne samouprave koje imaju interes za takve postupke.
Ministarstvo ističe i to da se odredbama aktualnog zakona na adekvatan način u praksi nije mogao ostvariti cilj i svrha komasacije poljoprivrednog zemljišta, a to je napredak u poljoprivrednoj proizvodnji.
Rascjepkani tereni
– Za stvaranje dodane vrijednosti u poljoprivrednoj proizvodnji kao rezultat uređenog poljoprivrednog zemljišta potrebno je donijeti zakonski okvir koji omogućuje provediv postupak komasacije u svim fazama, jasno propisano tko odlučuje i o čemu, te omogućavanje financiranja tijekom cijelog postupka komasacije s obzirom na prirodu postupka koji neminovno traje više godina, navode iz Ministarstva poljoprivrede. Novi pokušaj komasacije tako bi trebao povećati poljoprivrednu proizvodnju, stvoriti veću dodatnu vrijednost u toj proizvodnji, staviti u funkciju zapušteno poljoprivredno zemljište, ali i bolje uvjete za obrađivanje tog zemljišta, uređenjem puteva i komunalne mreže. Sve to bi u konačnici trebalo utjecati na razvoj i unapređenje ruralnih prostora.
Zakon kao i dosad predviđa da jedinica lokalne samouprave ili Grad Zagreb pokreću postupka komasacije, ali i to da kad oni to ne učine, postupak može pokrenuti Ministarstvo ako postoje značajne površine poljoprivrednog zemljišta koje se loše iskorištava. Propisuje se mogućnost da ministarstvo nadležno za poljoprivredno zemljište može preuzeti nadležnost za postupak komasacije koji su jedinica lokalne samouprave ili Grad Zagreb pokrenuli, ali ga ne provode.
Komasacija se može, predviđa zakon, pokrenuti ako se zbog rascjepkanosti i nepravilnog oblika zemljišta ono ne može svrhovito obrađivati, ili se zbog velike rascjepkanosti ne može organizirati proizvodnja »koja osigurava svrhovitost uloženih sredstava na području na kojem se izgrađuju ili su već izgrađene vodne građevine za melioracije«. Uz to, komasacija je moguća i radi izgradnje nove prometne infrastrukture ili drugih infrastrukturnih građevina, uređenja većih vodotoka. Okrupnjavanja zemljišta neće biti ako se utvrdi da bi se provođenjem komasacije mogli pogoršati uvjeti za poljoprivrednu proizvodnju vlasniku zemljišta na području na kojem se planira komasacija ili nisu osigurane propisane mjere zaštite tla, bioraznolikosti i krajobrazne raznolikosti.
Suglasnost vlasnika
Na plan komasacije lokalne vlasti ili ministarstvo, ako je ono pokrenulo postupak, moraju dobiti suglasnost suvlasnika i do te će se suglasnosti, barem prema nacrtu zakona, dolaziti brzopotezno. Nositelj komasacije dužan je organizirati sastanak s vlasnicima i zakon predviđa da oni interes za provođenjem komasacije daju potpisom odmah na sastanku. Uz to je predviđeno da nositelj komasacije ima valjanu suglasnost, ako ju je dalo najmanje 50 posto vlasnika zemljišta koji imaju najmanje 67 posto ukupne površine poljoprivrednog zemljišta s područja na kojem se planira komasacija.
Ti vlasnici, sudionici komasacije, na kraju iz komasacijske gromade, koja je nastala okrupnjivanjem zemljišta, dobivaju novo zemljište jednake vrijednosti, ali u što manjem broju katastarskih čestica, uz odbitak vrijednosti zemljišta za opće potrebe, zajedničke potrebe naselja i sudionika komasacije.
Velika očekivanja i potrebe
Vrijednost zemljišta koje se sudioniku dodjeljuje ne može biti manja od 90 posto niti veća od 120 posto od vrijednosti zemljišta koje je unio u komasacijsku gromadu. Aktualni zakon donju je granicu postavio na 80 posto vrijednosti zemljišta koju je netko unio u komasacijsku gromadu, piše Novi list.
