Pomoćnica ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Marija Bubaš, bila je gošća Novog dana.
“Sadašnja situacija je ozbiljna, mislim da brojke govore dovoljno. Zasad imamo osam slučajeva omikrona koje je Hrvatska sama sekvencionirala i imamo 16 visoko suspektnih”, govori Bubaš dodajući da očekuju rezultate analize uzoraka koji su poslani u ECDC. Kaže i kako je “moguće da imamo više slučajeva nego što se to zna”.
Što se tiče visokog udjela pozitivnih, Bubaš kaže da smo takvu situaciju već imali.
“Nema novih ljudi u zdravstvenom sustavu, to su sve poprilično angažirani i iscrpljeni ljudi. Imamo oko 4 milijuna stanovnika i zaraza se sad najviše širi u srednjim dobnim skupinama koji ostvaruju najviše kontakata. Molim ih da budu visoko odgovorni. Ovo je sezona i gripe i drugih respiratornih bolesti, ne mora sve biti korona. Ali, s obzirom na to da brojke rastu, bilo bi dobro pomisliti da netko s umorom ili bolovima u križima, čak i grebanjem grla, bi najprije trebao zamijeniti masku, ne nositi krpenu nego kiruršku, i izolirati se od drugih”, govori Bubaš.
Kaže kako se nada da će takve osobe čim prije početi nositi FFP2 masku i otići na testiranje.
“Gledajući unatrag možemo reći da je ova godina obilježena jednim novim alatom. Cijepljenje je i dalje najvažnija javnozdravstvena mjera. Tu lekciju nas je najprije naučio Izrael koji je prvi krenuo s boosterom i sada razmatra uvođenje četvrte doze”, govori dodajući da se Izrael pokazao hrabrom i samosvjesnom zemljom.
Na pitanje zašto je Izrael bolji od nas kaže da misli kako su se “odlučili za neke iskorake na koje se nije odlučila nijedna druga zemlja”.
“U izvanrednim okolnostima su odlučili ponašati se izvanredno”, kaže.
“To što mi imamo samo 8 potvrđenih uzoraka, ne znači da omirkona nema više. Mi zasad vjerujemo da je ovo delta, mi taj porast pratimo zadnjih par dana, ali za razviti simptiome je potrevno par dana. Ovaj val je krenuo prije četiri dana. Mjere su dovoljne ako ćemo ih se pridržavati, ali ako nećemo, onda nijedna mjera nije dovljan”, kaže.
O tome vidi li vezu raste broja zaraženih u Splitsko-dalmatinskoj županiji s utakmicom Hajduka u Splitu na kojoj je bilo oko 30 tisuća ljudi, kaže kako ne zna koliko je u tom broju ljudi bilo cijepljenih i onih koji su bili u razdoblju inkubacije i to nisu znali, kao što ne zna koliko je ljudi nosilo maske.
“Ako su morali potvrditi da imaju covid potvrdu, na taj se način sprečava širenje zaraze”, kaže.
Govoreći o boosteru za ljude koji primili treću dozu, a bili u kontaktu s nekim zaraženih kaže: “Osobe koje su primile booster prema novim preporukama ne moraju ići u izoalciju. Dodala bih da te osobe moraju biti svjesne rog kontakta, da nose maske, da se testiraju peti do sedmi dan i 14. dan od kontakta, da od moguće pojave simptoma budu izolaciji. Ovo testiranje se radi BAT testom, a pozitivan BAT treba potvrdiit PCR-om”
Na pitanje o pozivima sinjskog gradonačelnika Mira Bulja da Novu godinu svi dođu proslaviti u slobodni grad Sinj kaže: “Mislim da su vremena slobodnih gradova prošla, da su se bule odavno podijelile. Sinj jest slobodan grad, i ja imam sinjske korijene, ali nadam se da će Sinjani pokazati da su razboriti i znaju donositi ispravne odluke. Ne treba ga podržati, čudim se takvom nečemu. Svi bismo željeli normalu koju pamtimo od prije epidemije, ali nije još došlo vrijeme za to.”
“Ova druga godina epidemije je obilježena cijepljenjem i kampanjom”, govori.
Bubaš kaže i kako je promijenila mišljenje o kampanji “Misli na druge, cijepi se”. Kaže kako je ispočetka mislila da onaj tko se cijepi misli na sebe, ali da sada misli kako cijepljeni zaista misle i na druge.
“Za cjepivo znamo što postiže, za lijek pretpostavljamo što postiže”, kaže.
Na pitanje možemo li početkom godine očekivati nove mjere kaže kako je Hrvatska, gledajući unatrag, uvijek imala adekvaten mjere. “Zdravstvo je odgovorilo adekvatno, i to je, rekla bih lakmus-papir. Hrvatska je bila među onima koji su imali blaže mjere”, kaže.
“Najbolje od svih bilježimo umrle, imamo najtransparentniji sustav. Mi prijavljujemo umrle u bolnicama unutar 24 sata. Prema javnosti se pokazuje najtransparentnih lice upravljanja ovom epidemijom. Mjere jesu adekvatne, ne smatram ni da su preblage ni prestroge. Uvijek mogu biti strože. Ako se nećemo držati mjera koje imamo, a vidimo da svugdje dolazi do pandemijskom zamora, čemu onda uvoditi strože mjere?”
“Bojim se da još godinama nećemo prestati govoriti o covidu, ali se trebamo truditi da on postane endemski, da ga na neki način pretvorimo u gripu”, zaključuje.
