21.3 C
Zagreb
Naslovnica Tech Ako čujete grmljavinu - dovoljno ste blizu da vas udari grom: Evo...

Ako čujete grmljavinu – dovoljno ste blizu da vas udari grom: Evo nekoliko savjeta kako to izbjeći, ali i što ako netko u vašoj blizini ipak strada

Priznajte, kada čujete jaku grmljavinu – prvo trčite isključiti uređaje koji su uključeni u struju ili internet. Iako su grmljavinska nevremena češća ljeti, to ne znači da vas ne može “opaliti” grom i na proljeće. Evo vam savjeta kako da prevenirate udar groma, ali i što činiti ako vas ili nekoga u vašoj blizini ipak udari grom.

Zapravo ne postoji nikakav problem ako se usred nevremena nađete u zatvorenom prostoru, problem je kada ste na otvorenom. Potrebno je istaknuti da je šansa da vas udari grom otprilike 1:1.000.000. No, ako čujete grmljavinu to znači da ste dovoljno blizu da vas udari grom!

Zavod za hitnu medicinu naveo je nekoliko postupaka kako izbjeći udar groma, ali i što učiniti ako nekoga pored vas udari grom.

Smrtnost od udara groma iznosi 10 do 30 posto, a 50 do 70 posto preživjelih ima značajne poremećaje, najčešće živčanog sustava.
Glavno pitanje – kako izbjeći udar groma? Najlakše je prije odlaska u prirodu provjeriti vremensku prognozu. Zatim promatrajte nebo. Ako su oblaci tamni, pojačan je vjetar i vidite sijevanje, to je znak da se približava oluja. Ako ste pak na otvorenom, potražite što prije zatvoreni prostor.

Vrlo korisno je pravilo 30 + 30, što znači da ako vidite munju i nakon 30 sekundi čujete grom – odmah potražite sklonište i ne izlazite najmanje 30 minuta od posljednje munje koju vidite i zvuka groma koji čujete.

Nemojte tijekom oluje koristiti telefon ili mobitel, nemojte se tuširati, prati rublje ili posuđe. Uglavnom, isključite sve električne uređaje. Nemojte stajati pokraj prozora, otvorenih vrata, metalnih stupova i predmeta kao što su slavine, utičnice i električni prekidači. Svaki vodič struje koji se nalazi iznad ramena povećava opasnost od izravnog udara. Tijekom nevremena izbjegavajte nositi metalne predmete.

Zahvatilo vas je grmljavinsko nevrijeme, a vi ste sa ekipom na otvorenom? Raspršite se! Nikad nemojte stajati u skupini jer da slučajno udari grom, zahvatit će manje ljudi. Na otvorenom izbjegavajte eksponirane točke, osamljena stabla i rubove šume. U šumi se sakrite kraj manjih stabala i grmlja.

Izbjegavajte boravak u blizini dalekovoda, stupova žičara ili strujnih vodova. Izaberite na otvorenom najniža mjesta, škrape i doline, gdje nema vode. Čučnite se i pognite prema naprijed i stavite ruke oko koljena. U tom se položaju smanjuje se tjelesna visina. Potrebno je što manjom površinom tijela dodirivati tlo. Velike spilje i udoline su dobra zaštita, ali izbjegavajte plitke jame mokrih stijena.

Ako slučajno osjetite pucketanje, a kosa vam se počinje kostriješiti – možete postati meta sljedećeg groma. Zato odmah napustite to područje, a ako je to nemoguće, trebate čučnuti, spustiti glavu i rukama pokriti uši da bi se spriječile ozljede bubnjića.

Ako nekoga u vašoj blizini udari grom morate odmah pozvati hitnu medicinsku pomoć na broj 194 ili 112! Zatim, važno je da ne povećavate broj žrtava, odnosno ako je oluja u tijeku – premjestite žrtvu na sigurno. Žrtvi udara možete pristupiti istog trena i dodirnuti je, nećete biti u opasnosti. Ako je potrebno – započnite oživljavanje nakon procijene stanja svijesti, disanja i ostalih znakova krvotoka.

Oživljavanje mora biti uporno i dugotrajno jer paraliza mišića za disanje može trajati dulje vrijeme. Kad ima više žrtava, prednost u zbrinjavanju imaju uvijek one koje treba oživljavati. Ako je osoba u nesvijesti – stavite je u bočni položaj.

Ako vas udari grom, možda je dobro znati koji su simptomi i znakovi koje ćete osjetiti. Možete imati različite poremećaje srčanog ritma, možete doživjeti srčani zastoj, zastoj disanja, gubitak svijesti, privremenu paralizu, grčeve, nemogućnost prisjećanja na događaje koji su prethodili udaru groma, a možete i pasti u komu. Možete imati ozljede prsnog koša i trbuha, prijelome kosti, ozljede oka i uha. A jedan od kasnijih simptoma su različiti psihički i neurološki poremećaji.

Nerijetke su i opekline različitih oblika – poput paprati. Najčešće su na mjestima na kojima se znoj ili kapljice kiše naglo pretvaraju u paru ili ispod metalnih predmeta, piše Dnevnik.hr

Najnovije

Još iz rubrike