S prvim danom nove godine na našem tržištu više neće biti laganih plastičnih vrećica za nošenje koje su deblje od 15 i manje od 50 mikrometara. U tu su skupinu uključene i biorazgradive vrećice.
Građanima će na raspolaganju i dalje biti male vrećice koje su obično dostupne na odjelima voća i povrća. Osim toga, kupcima su i dalje dostupne papirnate vrećice koje su ujedno i najskuplje.
Ova odluka proizlazi iz EU direktive koja pak ne nalaže potpunu zabranu vrećica već joj je cilj smanjenje njihove potrošnje kao i podizanje svijesti potrošača. S druge strane, ta bi direktiva trebala potaknuti i proizvođače na odgovornost na način da im se nametne obveza plaćanja troškova sakupljanja i oporabe otpada, piše Jutarnji list.
No, Hrvatska se odlučila za strogu primjenu, a iz HGK smatraju da su domaći proizvođači bili spremni na prihvaćanje gore navedenih pravila.
Finska je potpisala sporazum s trgovcima te tim sporazumom trebaju postići smanjenje potrošnje plastičnih vrećica do 2025.
Slovenija je sporazumom zabranila prodaju vrećica debljine 15 do 50 mikrometara koje imaju manje od 80 posto reciklata.
Luksemburg zahtjeva udio reciklata od 40 posto i bez definiranja debljine takvu vrstu vrećice smatra višekratnom.
Švedska ima povratnu naknadu za plastične vrećice dok Irska isto svrstava i biorazgradive i nebiorazgradive vrećice bez ikakvih zabrana, ali uz naplatu.
HGK je za Hrvatsku umjesto zabrane predložio model kojim bi se uveo HGK znak kojim bi se označili proizvodi koji u sebi sadrže udio recikliranog sadržaja što bi značilo da vrećice ostaju, samo s određenim udjelom reciklata.
Ovakvo uvođenje zabrane nikako ne ide u prilog proizvođačima koji su uložili u opremu i kojima će ovakva zabrana zasigurno utjecati na poslovanje.
S druge strane, jedan dio trgovačkih lanaca već je izbacio lagane plastične vrećice s blagajni, dok su nove vrećice skuplje, prenosi Zagreb.info
