Hrvatski su građani ove godine bili pošteđeni znatnijih poskupljenja komunalija u usporedbi s kretanjem cijena struje, plina ili grijanja u mnogim drugim europskim državama, no svejedno nismo bili pošteđeni više inflacije.
Veliki rast cijena na globalnoj razini zakotrljali su nafta i ostali energenti, što se prelilo na transportni sektor, a onda i na važne prehrambene artikle. Prema kraju godine stopa inflacije u Hrvatskoj gotovo je 5 posto, a procjene su da će i prvi dio 2022. također biti obilježen nizom poskupljenja.
Tržište energenata u Hrvatskoj je liberalizirano, ali bez obzira na to, država je našla načina da ove godine cijene struje, grijanja, pa i plina zadrži pod kontrolom, što je donekle sačuvalo standard stanovništva.
Više cijene stanova, pa i najamnina, ipak su utjecale na strukturu potrošnje i u Hrvatskoj pa su se lani izdaci za troškove stanovanja približili izdacima za hranu i piće. Prosječna europska obitelj za troškove stanovanja, koji uključuju i rentu za stan, izdvaja svaki četvrti euro iz kućnog budžeta (26 posto), dok na hranu odlazi 15 posto budžeta. U hrvatskim je kućanstvima hrana i dalje najveći trošak i na nju odlazi 21 posto svih troškova kućanstava, no opasno se približavaju i troškovi stanovanja koji su lani preskočili udio od 19 posto u kućnom budžetu. Dakle, 40 od svakih 100 kuna koje ljudi potroše tijekom godine odlazi na hranu i troškove stanovanja.
Inače, Eurostat navodi da su hrvatska kućanstva lani potrošila oko 32 milijarde eura, što je osjetno manje u odnosu na godinu dana ranije kada je potrošnja kućanstava bila gotovo 40 milijardi eura. Pandemija je srezala potrošnju u uslužnom sektoru, a jedine tri stavke koje su na razini Europske unije i lani bile u plusu su izdaci za hranu, izdaci za komunikacije te troškove stanovanja. Hrvatska ulazi u red zemalja čiji je BDP snažno ovisan o potrošnji domaćih kućanstava, a ne samo turista.
Mjereno udjelom u BDP-u, najveće razine izdataka kućanstva zabilježene su u Grčkoj – 70 posto BDP-a, Hrvatskoj 66 posto i Cipru 65 posto, dok s druge strane potrošnja tamošnjeg stanovništva čini samo četvrtinu BDP-a Irske, kojoj BDP dižu brojne multinacionalne kompanije. Zlatnu sredinu predstavljaju zemlje srednje Europe gdje se ukupna vrijednost izdataka kućanstava kreće oko polovice BDP-a.
Što je zemlja siromašnija, njezini građani usmjeravaju više svojih prihoda za podmirenje osnovnih egzistencijalnih potreba pa tako, navodi Eurostat, vrijednost izdataka za hranu najsiromašnije Rumunjske iznosi oko 15 posto rumunjskog BDP-a, ali odmah nakon Rumunjske je Hrvatska s udjelom od 14 posto, što je dva puta veći udio od prosjeka EU. Hrvati su, prema analizi Eurostata, lani za hranu i bezalkoholna pića izdvojili sedam milijardi eura, a za troškove stanovanja 6,3 milijarde eura. Kako sada stvari stoje u ostalim zemljama, ti će se udjeli s vremenom mijenjati pa će troškovi stanovanja i kod nas izbiti na prvo mjesto.
Građane Srbije hrana je lani došla 7,5 milijardi eura, Bosne i Hercegovine 4,2 milijarde eura, Slovačke 10,2 milijarde eura, Mađarske 12,5 milijardi eura, Austrije 21,3 milijardi eura, a najmnogoljudnije Njemačke 197 milijardi eura. Maloprodajne cijene hrane i pića u Hrvatskoj približile su se prosječnim cijenama u Europskoj uniji jer smo sve slabiji s domaćom proizvodnjom, a nemamo sreće ni s trgovačkim lancima koji na Hrvatsku gledaju kao na profitabilnu tržišnu nišu u kojoj su vrlo često trgovačke marže više nego u zapadnim trgovačkim lancima.
Jednako tako, Hrvatska ima znatno viši udio troškova komunikacija (4,8 posto) u ukupnim troškovima kućanstava u odnosu na prosjek EU koji je 2,6 posto. Općenito, visok udio troškova komunikacija, prije svega telefonskih i internetskih usluga, prisutan je na jugu i jugoistoku Europe. Konkurencije, očito, nema previše ni u telekomunikacijskom biznisu.
Hrvatske obitelji, na primjer, za komunikacijske usluge godišnje izdvajaju 1,6 milijardi eura, identično kao i obitelji u Slovačkoj koja ima 5,5 milijuna stanovnika. Godišnji troškovi mađarskih kućanstava za telefon i internet te druge oblike komuniciranja dođu dvije milijarde eura, piše Večernji.
