1.6 C
Zagreb
Naslovnica Tech Fiket o potresima: Možemo pretpostavljati gdje i koje magnitude, ali kada, to...

Fiket o potresima: Možemo pretpostavljati gdje i koje magnitude, ali kada, to nije moguće

U proteklih godinu i pol podrhtavanja tla na našem su području postala gotovo svakodnevica. Zagreb, Petrinja, Jadran, zaleđe Šibenika, Split, Dubrovnik.

Ovo je stvarno seizmološki aktivno vrijeme ili smo sada samo malo više senzibilizirani na ove vijesti?

– Situacija na petrinjskom području se pomalo smiruje, to je dobra vijest za sve stanovnike tamo jer sam siguran da su već izmoreni trešnjom. Nadamo se da to ide kraju, da će uskoro prestati. To što su potresi sve slabiji ne znači da neće možda biti neki jači potres, takva pravilnost ne postoji. To se i pokazuje kroz ovo vrijeme. To je sve normalno da se tu i tamo pojavi poneki potres jači od 3 po Richteru, istaknuo je gostujući u emisiji “Dobro jutro, Hrvatska” seizmolog Tomislav Fiket.

U Hrvatskoj se događaju razorni potresi u prosjeku svakih nekih 45 godina, ali to ne znači da će se događati sada pa tek za 45 godina.

– Može se dogoditi da se u par dana dogode svi, pa se onda ne dogode 100 ili 200 godina. Tih 45 bi se moglo pretvoriti i u svakih 100 godina.

Naveo je pokupski potres 1909. godine, a nedugo zatim, 1916. godine bio je i vinodolski potres.

– Zna se to dogoditi u povijesti. Sreću smo imali da je posljednji jaki potres bio 1996. godine u Stonu.

Ne može se predvidjeti kada će doći do nekog potresa.

– Možemo predviđati određene magnitude na određenom području, ali kada će se točno dogoditi, to se ne može previdjeti, ističe.

Republika Hrvatska je trusno područje, postoje mjesta gdje su manje izgledni potresi, ali ne znači da ih i tamo ne može biti.

– Konkretno, mislim na Istru i Slavoniju. Tamo se isto događaju potresi, ali rjeđe. Živimo u krasnoj zemlji, ali nam je ovakva sudbina da živimo na trusnom području. Nešto smo nažalost morali platiti što se tiče tih potresa, dodaje Fiket.

Kaže da su ljudi više osjetljivi jer se potresi češće događaju.

– Prije je bila L’Aquila, strašno i grozno. Nije bilo toliko primijećeno kod nas. Nažalost, sada kada imamo vlastito iskustvo, sada je drugačije.

Seizmički najaktivnije područje na svijetu, što se tiče potresa, jest sve ono što se naziva Pacifičkim vatrenim prstenom.

– To je područje gdje se sudaraju te velike ploče, tamo je velika seizmička aktivnost. Japan je najbolji primjer, tamo se događaju potresi koji su mnogo jači nego ovi kod nas, to je naša sreća, ali oni su i puno bolje pripremljeni za takve događaje.

U Japanu postoji sustav ranog upozorenja na potrese. Je li moguće tako nešto primijeniti i u Hrvatskoj?

– Oni imaju te puno jače i duže rasjede i onda oni prate nabiranje i uzdizanje zemljine površine i znaju kada se može očekivati oslobađanje energije. Mi imamo puno manje rasjede i samim time takve podatke ne možemo prikupiti. Tamo štete rade potresi koji su recimo i 300km udaljeni od nekih mjesta, a kod nas je to dosta usko vezano za manja područja gdje su gradovi. Postoji određeno vrijeme između dolaska dva vala u Japanu, koje je upotrebljivo. Kod nas je vrijeme malo, par sekundi.

Na području Petrinje i Zagreba postavljeno je 20 kompleta mobilnih instrumenata.

– Na petrinjskom području će se dobiti podatci o tome kakav je to rasjed, kakav je nagib. Tu će se izvući puno informacija koje će nam pomoći da znamo kako ubuduće na tom području treba graditi. Ako se nešto dogodi na nekoj drugoj lokaciji, onda će taj “mobilni pool” biti preseljen te će nastaviti sa svojim radom.

Po svemu što se do sada zna, dodaje Fiket, na zagrebačkom području maksimalna magnituda može biti do 6,5 po Richteru.

– No, kada, to ne znamo. Nitko vam ne može reći hoće li biti za dan, dva, tjedan, nekoliko mjeseci ili puno godina.

U situaciji kada dođe do potresa, najvažnije je ne paničariti, veća je opasnost od pada predmeta s visine nego da će se kuća urušiti.

– Puno je veća opasnost kada za vrijeme potresa izletite van, pa onda padaju crijepovi, dimnjaci i slično, zaključuje Fiket, piše HRT.

Najnovije

Još iz rubrike