25.4 C
Zagreb
Naslovnica Inozemstvo Videosastanak Bidena i Putina: U središtu razgovora napetosti zbog Ukrajine

Videosastanak Bidena i Putina: U središtu razgovora napetosti zbog Ukrajine

U jeku povišenih napetosti zbog Ukrajine, razgovor američkog predsjednika Joea Bidena i ruskog Vladimira Putina završio je nešto poslije 18 sati po srednjoeuropskom vremenu, održan je u svjetlu bojazni od ruskog napada na Ukrajinu. Razgovor video-vezom trajao je oko dva sata, prenose agencije. Biden se nakon razgovora s Putinom namjerava konzultirati s europskim saveznicima, objavila je Bijela kuća. U razgovorima dan prije, saveznici su se dogovorili da će ostati u bliskom kontaktu kako bi pripremili koordiniran i obuhvatan odgovor na gomilanje ruskih oružanih snaga u blizini ukrajinske granice, piše HRT.

Reporteri HRT-a su u SAD-u i Ukrajini. Iz Washingtona se u središnji Dnevnik HTV-a javila novinarka Branka Slavica i javila kakva su očekivanja od razgovora Biden-Putin.

– Očekivanja nisu velika, ali ovo je bio važan sastanak za Bidena. Općenito ovo je tjedan diplomatske inicijative Bijele kuće. U četvrtak i petak na virtualni summit o demokraciji pozvano je više od stotinu svjetskih državnika. Očito je da Joe Biden Želi poslati poruku kako je Amerika globalni lider koji stoji na braniku demokracije, rekla je Slavica.

– Biden je danas želio poslati jasnu poruku svom ruskom kolegi Vladimiru Putinu kako Amerika ne želi rat, kako zagovara diplomatske solucije, kako bez obzira na sva neslaganja između dviju velikih sila postoji prostor za suradnju. No istodobno nije htio pristati da jamči Putinu kako Ukrajina nikada neće postati članica NATO-a, no spreman je otvoriti razgovore o nesporazumima, o problemima koji postoje između te organizacije i Rusije. Napadne li Rusija Ukrajinu američka vojska neće intervenirati u toj zemlji. Zajedno sa saveznicima Amerikanci će udariti najžešće ekonomske i financijske sankcije Rusiji do sada, napast će najveće ruske banke. Istodobno nastavit će se logističkom potporom i vojno-savjetodavnom potporom Ukrajini. Isto tako Washington je spreman poslati američke trupe kao potporu NATO snagama u Europi dođe li do napada Rusije na Ukrajinu. To su poruke koje je Biden želio iskomunicirati sa svojim ruskim kolegom, istaknula je.

– Što se tiče američke javnosti, američki građani ne žele novi rat. No isto tako prema anketama, koje su provedene kada je ukrajinski predsjednik bio u posjetu Bijeloj kući u rujnu, Amerikanci imaju empatiju prema Ukrajini i ne žele da njihova administracija tek skrštenih ruku promatra moguću novu invaziju Rusije na Ukrajinu, izvijestila je Slavica.

Ukrajina i ruske vojne snage raspoređene uz njezinu granicu, jedna su od glavnih tema razgovora. Iz Kijeva se javio novinar HRT-a Gordan Žvanović s informacijama kako ovaj videorazgovor komentiraju u Ukrajini.

– Ovdje u Kijevu, kao i ostatku Ukrajine, virtualni sastanak američkog i ruskog predsjednika bio je u centru pozornosti. Svi se nadaju da će on doprinijeti deeskalaciji napetosti, no realno očekivanja baš i nisu prevelika, javio je u središnjem Dnevniku HTV-a Žvanović.

– Inače ovdje u lokalnim medijima glasno je odjeknula i potpora koju je pet čelnika zapadnih zemalja dalo suverenitetu Ukrajine uoči samog videosummita. Takvu potporu u telefonskom razgovoru predsjedniku Zelenskom izravno je dao američki državni tajnik Antony Blinken. Očekuje se sada kada je sastanak između Putina i Bidena gotov da će se sa Zelenskim telefonski čuti i američki predsjednik Joe Biden, dodao je.

– Inače, upravo su američke obavještajne službe upozorile na moguću rusku vojnu ofenzivu ovdje u Ukrajini koja bi uključivala 175.000 vojnika, oklopnih jedinica i artiljerije, a procjenjuje se da je polovina tih snaga već raspoređena uz granicu s Ukrajinom. Predsjednik Zelenski nedavno je rekao kako je ukrajinska vojska spremna obraniti svaki ruski napad, a ovdje u Kijevu se iznimno cijeni to što Washington uoči samo summita Putin-Biden nije pristao na crvene linije Kremlja kada je u pitanju proširenje NATO saveza na istok, odnosno ukrajinske ambicije na tom području, istaknuo je.

– Zbog sve glasnijeg zveckanja oružjem napetost se osjeti svakako i među stanovnicima u Kijevu. Dio njih ističe američka nastojanja i njihov značaj, međutim, drugi dio kaže kako su Ukrajinci prepušteni sebi samima. Većina stanovnika vjeruje da je mirno rješenje moguće, no mnogi su mi ipak rekli kako nisu sigurni da za takvo mirno rješenje postoji volja s ruske strane, izvijestio je Žvanović.

Prije razgovora s vladarem Kremlja, Joe Biden obilježava 80. godišnjicu napada na Pearl Harbor, kada su Amerikanci i Rusi bili saveznici. Jučer je od europskih saveznika dobio potporu za uvođenje snažnih ekonomskih sankcija Moskvi u slučaju invazije na Ukrajinu.

– Ne znamo je li se Putin u konačnici odlučio na uporabu sile, ali znamo da gomila rusku vojsku i ruske sigurnosne snage tako da mogu pomesti protivnika, rekao je direktor CIA-e William Burns.

– Rusija nikad nije namjeravala nikoga napasti. Ali zabrinuti smo, te imamo vlastite crvene linije. Predsjednik Putin jasno je to dao do znanja, a predsjednik Biden uzvratio da ne priznaje nikakve crvene linije, rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.

Iz hladne Moskve danas je Kijevu ponovljena jasna poruka – Ukrajina mora ispuniti obveze iz Minskog sporazuma, bez obzira na američko pokroviteljstvo.

– Mirno rješenje počiva isključivo na izravnoj, nedvosmislenoj primjeni Sporazuma iz Minska. Ondje je sve napisano, te prevedeno na sve službene jezike u UN-u. Siguran sam da je Antony Blinken upoznat s tim dokumentom, ali ga pokušava interpretirati na potpuno neprimjeren način, koji ne odgovara tekstu sporazuma. A on kaže da se službeni Kijev mora složiti sa svime što se odnosi na status Donecka i Luhanska, istaknuo je Sergej Lavrov, ruski ministar vanjskih poslova.

Gotovo 100.000 ruskih vojnika nalazi se uz granicu s Ukrajinom, ali Kremlj odbacuje američke tvrdnje o ruskom napadu početkom sljedeće godine i mogućnosti ponavljanja krimskog scenarija. Štoviše, optužuje Kijev da gomila svoje snage.

– Situacija u Ukrajini trenutačno je iznimno opasna. Zato inzistiramo na nepovredivosti granica, nečemu što je bitno za sve naše saveznike. Nastavit ćemo raditi na tome da Normandijski format ponovno profunkcionira, rekao je budući njemački kancelar Olaf Scholz.

Dok Putin traži pravno obvezujuća jamstva o neširenju NATO-a na istok ili dovlačenju opasnih projektila u blizinu ruske granice, Washington neprestano ponavlja kako nitko ne može staviti veto na ukrajinske nade o članstvu u Sjevernoatlantskom savezu.

– Ako Rusija odluči nastaviti dalje, druge zemlje na istoku Europe, među njima i NATO-ovi saveznici, tražit će američko jamstvo. To se dogodilo i 2014. nakon aneksije Krima. Nisam sigurna da Rusija to želi vidjeti, ali to će biti prirodan razvoj situacije ako Kremlj nastavi po svome, rekla je glasnogovornica Bijele kuće Jen Psaki.

Volodimir Zelenski iz Donecke regije, u kojoj je od 2014. poginulo 14.000 ljudi, poručuje, pak, da je ukrajinska vojska spremna suprotstaviti se svakom ruskom napadu.

– Ukrajinska vojska provodi mobilizaciju na ovom području. Koliko znam, na liniji razgraničenja s narodnim republikama Doneck i Luhansk, smješteno je 120 tisuća ukrajinskih vojnika. To je polovina ukrajinske vojske. Nadam se mirnom rješenju situacije, rekao je Igor, stanovnik Donecka.

Kremlj u 2022. navodno želi novi fizički susret Putina i Bidena. Pola godine nakon ženevskog summita, ne samo zbog Ukrajine, Zapad ruskim bankama prijeti ograničavanjem promjene rublja u stranu valutu, čak i isključivanjem Rusije iz globalne mreže financijskih transakcija, piše HRT.

Najnovije

Još iz rubrike