-0.6 C
Zagreb
Naslovnica Gospodarstvo Marić: Trebalo bi doći do blagog efekta ispuhivanja inflacije. Hoćemo li maknuti...

Marić: Trebalo bi doći do blagog efekta ispuhivanja inflacije. Hoćemo li maknuti ograničenje s cijena goriva? Pratit ćemo situaciju

Sutra će se u Hrvatskom Saboru raspravljati o najvažnijem Vladinom dokumentu – prijedlogu proračuna za 2022. Ministar Zdravko Marić pred zastupnike donosi planirane Rashode od gotovo 174 milijarde kuna i prihode od gotovo 165 milijardi kuna. Na valu jakog gospodarskog oporavka, predviđeni plan rasta BDP-a u idućoj godini je 4,4 posto.

Najvažnije stavke proračuna Marić je predstavio koalicijskim partnerima, a od njih je dobio podršku pred sutrašnju raspravu. A prije nego što proračun predstavi saborskim zastupnicima, RTL-ov reporter Ilija Radić razgovarao je u RTL-u Danas s ministrom Marićem.

Na pitanje je li novi proračun konzervativan, Marić je kazao da je proračun realan.

“Makroekonomske procjene ove godine su iznad svih očekivanja. Imamo gospodarski rast. Dobro je da ćemo dosegnuti pretkriznu godinu puno ranije nego je itko očekivao. Temeljem procjena rasta od 4,4 posto smo planirali prihodnu stranu proračuna, a rashodi sukladno prioritetima i mogućnostima”, objasnio je Marić.

Kazao je i da su glavni izazovi u proračunu na rashodovnoj strani.

Marić je komentirao i je li investitorima izvana važnija stabilnost domaćeg financijskog sustava ili visoki javni dug koji je za 2022. projiciran za preko 80 posto BDP-a.

“Ma jedno i drugo je važno. Gledaju kompletnu održivost javnih financija. To je jedan od razloga zašto smo izašli iz procedure prekomjernog manjka, popravili rejting, smanjili troškove zaduživanja i financiranja države i privatnog sektora, odnosno građana. Ako gledate zadnje izvješće Fitch gdje nam je kreditni rejting treći puta po redu podignut, veliki naglasak je stavljen na javne financije”, kazao je Marić.

Ministar je kazao i da javni dug neće ugroziti put Hrvatske prema euru.

“Dinamika već ove godine snižavanja udjela javnog duga u BDP-u je 2 do 3 puta brža od onoga što maastrichtski kriteriji traže. Ne volim govoriti hipotetske scenarije. Da nije COVID došao, 2023. bi s udjelom javnog duga u BDP-u bili ispod 60 posto”, kazao je Marić.

Komentirao je i rast inflacije koja je u listopadu, u odnosu na lanjski, porasla 3,8 posto.

“Ne samo mi ekonomisti u Vladi i van Vlade i svi građani, poglavito srednje i starije dobi, pamte vremena i zato vodimo veliku brigu o toj inflaciji. Pratimo je sve ovo vrijeme. Sve što je u djelokrugu monetarne vlasti, HNB-a, fiskalne vlasti, stavit ćemo u funkciju”, kazao je.

Srbija je na 60 dana zamrznula cijenu osnovnih namirnica, pa je Marić odgovorio razmišlja li i Hrvatska o tome.

“Imali smo situaciju s gorivom, napravili smo jednu aktivnost, van djelokruga nismo na to gledali. Treba sagledati cjelokupni kontekst i svim mjerama koje imamo u funkciji kako bi obuzdali inflaciju. Za sada u Hrvatskoj ne odskačemo od prosjeka zemalja EU, još uvijek smo 0,2 postotna boda ispod prosjeka”, kazao je.

Ministar je i otkrio hoće li Vlada micati ograničenje s cijena goriva s obzirom na to da cijene derivata na svjetskom tržištu padaju.

“Najbolje je reći pratit ćemo i analizirati. Cijena je na 75 plus minus dolara. Vidjet ćemo. Predviđanja su da bi u razdoblju ispred nas trebalo doći blagog efekta ispuhivanja inflacije, međutim to nije nešto na što ćemo sjediti skrštenih ruku i čekati”, kazao je ministar.

Komentirao je i situaciju u zdravstvenom sustavu te odgovorio na pitanje je li zdravstvena reforma rađena u skladu s njegovim napucima da se reže rashodovna strana u zdravstvu.

“Zdravstvo nas i u covidu i van covida značajno košta. Ove godine smo sukladno rebalansu ćemo dosegnuti ukupna izdvajanja za javno zdravstvo 38 milijardi kuna, to je rekordno. Kada pridodamo privatni dio tome, popet ćemo se na 11 posto BDP-a što nas svrstava u sam vrh EU. Na snazi su bile različite mjere koje su injekcije u sustav, sanacija bolnica, ljekarni, ali bez zadiranja na troškovnoj strani racionalizacijom ne možemo postići potpunu financijsku održivost sustava”, kazao je Marić, piše RTL.

Najnovije

Još iz rubrike