-0.6 C
Zagreb
Naslovnica Aktualno Luetić o prosvjedu: Protiv šest kolega pokrenuti su postupci

Luetić o prosvjedu: Protiv šest kolega pokrenuti su postupci

Četvrti val pandemije se ne smiruje, a dok jedni pucaju zbog covid potvrda, liječnici pucaju pod pritiskom stalnog priljeva sve većeg broja pacijenata koji trebaju pomoć. Njihov radni dan već mjesecima ovisi o tome koliko se ljudi cijepilo, kako će se kretati broj oboljelih, koliko će ih stići do bolnice i koliko će biti teško bolesnih.

O tome, i drugim aktualnim temama u zdravstvu, govorio je dr. Krešimir Luetić, predsjednikom Hrvatske liječničke komore, za Novi list.

Hrvatska liječnička komora je od početka pandemije tražila oštrije mjere od onih koje je Stožer donosio. Jesu li ove visoke brojke novooboljelih posljedica lošeg vođenja pandemije i zakašnjelih mjera?

“Jedan od parametara koje treba uzeti u obzir je broj umrlih. Jer, ako nam je broj umrlih na milijun stanovnika jedan od najviših u svijetu, onda se trebamo zapitati jesmo li kao država na najbolji način vodili cijelu ovu pandemiju.

Komora je, kao i ostale liječničke organizacije, još prošle godine u ovo doba tražila vrlo stroge mjere jer smo vidjeli da kreće vrhunac onog drugog vala. Sad smo prije tri tjedna također tražili stroge mjere upravo zato da bi smanjili opterećenje zdravstvenog sustava.

Mjere, odnosno bilo kakva vrsta lockdowna, nisu metoda kojom ćemo trajno riješiti pandemiju, ali su u svakom slučaju metoda kojom ćemo smanjiti pritisak na zdravstveni sustav, a to je ono što je ključno. Jer funkcionalnost zdravstvenog sustava je u izravnoj vezi s ishodima liječenja i COVID i ne-COVID pacijenata.

Nije isto je li u intenzivnoj deset bolesnika, gdje ih liječi iskusna medicinska ekipa, ili je 50 bolesnika u toj intenzivnoj koja je morala biti proširena na tri odjela, gdje su se u zbrinjavanje uključili i liječnici kojima nije svakodnevica liječenje najtežih bolesnika.

Funkcioniranje sustava u izravnoj je vezi s ishodima, smatramo da je i prošle godine, i ove, trebalo donijeti strože mjere.”

Bi li netko trebao odgovarati zbog toga? Radi se o ljudskim životima…

“Odgovornost za trenutno prilično loš rezultat je podijeljena. Najveću svakako snose vladajući. No, odgovorni su također i svi oni političari koji uporno banaliziraju opasnost od pandemije ili negiraju potrebu cijepljenja ili pridržavanja protuepidemijskih mjera.

Odgovorni su i poneki znanstvenici, ali i ostali pojedinci u javnom prostoru koji šalju kontradiktorne poruke, izražavaju neznanstvene tvrdnje ili obmanjuju javnost. I konačno odgovorni smo i svi mi, odnosno svatko od nas u smislu pridržavanja ili nepridržavanja protuepidemijskih mjera i prihvaćanja ili ne preporuke o cijepljenju.”

Premijer je jasno dao do znanja da neće biti obveznog cijepljenja, vi na njega pozivate. Smatrate li da je obvezno cijepljenje izlaz iz ove situacije?

“Kao Komora smo zauzeli stav da smo za obvezno cijepljenje u sustavu zdravstva. Što se tiče obveznog cijepljenja cijele populacije, vidim da i ta tema pomalo dolazi na stol. Austrija je to već odlučila, Njemačka i neke druge europske zemlje razmišljaju o tome.

U svakom slučaju to će biti politička odluka, ali gledajući kao liječnik i s pozicije zdravstva, smatram da bi takva odluka zasigurno olakšala situaciju u zdravstvenom sustavu, smanjila broj teško oboljelih i umrlih.”

Da ste političar, uveli biste obvezno cijepljenje?

“Nisam političar, nego liječnik. Moj odgovor je da je svaka mjera koja doprinosi većoj cijepljenosti populacije – dobrodošla.”

Govorite o visokoj smrtnosti, istraživanja pokazuju da je ona veća gdje je stanovništvo slabije procijepljeno. Jesu li ljudi shvatili opasnost ove bolesti? Vidimo redove za cijepljenje, je li moguće da za mjesec-dva dostignemo jednu Dansku ili Portugal, s procijepljenošću iznad 80 posto?

“To bi bilo jako optimistično, bio bih sretan da se to dogodi. Treba reći da ovo cijepljenje koje danas vidimo, što je pozitivno i pozdravljam svakog tko se odlučio cijepiti, neće puno pridonijeti smanjenju ovog četvrtog vala jer treba određeno vrijeme nakon cijepljenja da ti ljudi razviju imunitet.

Međutim, ono će zasigurno osigurati da nam sljedeći, peti val bude puno blaži. Nije jednako ući u val s 50 postotnom ili manjom procijepljenošću ili sa 70 ili 80 posto. To zorno možemo vidjeti po sadašnjim grafovima hospitaliziranih i umrlih u onim državama koje su imale visoku cijepljenost kad je došao četvrti val.

Kad usporedite samo nekoliko država kao što su Hrvatska, Belgija, Austrija, Nizozemska, koje imaju podjednak broj dnevno zaraženih na milijun stanovnika, vidite da u odnosu na nas ove države imaju tri puta manje hospitaliziranih i do pet puta manje umrlih.

To je jasan pokazatelj koliko je cijepljenje bitno, a jesu li to naši građani shvatili – mislim da je odgovor i da i ne. Onaj dio koji se krenuo cijepiti vjerojatno je shvatio, možda dijelom potaknut i COVID potvrdama, a onaj dio koji smo vidjeli na Trgu, mislim da nije ništa shvatio.”

I sami ste liječili covid bolesnike, što pomislite kad vidite prosvjednike kako ustaju protiv mjera, cijepljenja, testiranja…

“Dijelim ogorčenje liječnika takvim prosvjedima. Prije nekoliko dana, kad je bio prosvjed u Zagrebu, kontaktiralo me više desetaka kolega koji su ogorčeni zbog dvije stvari: zbog samog prosvjeda koji je izravno kršenje protuepidemijskih mjera, a onda i zbog poruka koje čujemo s takvih prosvjeda.

To su poruke – hoćemo prava, pravo na izbor, pravo na virus, pravo na slobodu, otprilike tako, a pritom se ne spominje nikakva obveza. I druga poruka, sloboda. Ovo što oni traže je sloboda umiranja drugih.

Sloboda je pozitivan pojam, svi je zazivamo, ali mrtvom čovjeku sloboda ništa ne znači, a uživati u slobodi ne može ni onaj tko je bolestan. Dakle, prvo život i zdravlje, a onda sloboda. Mislim da je taj redoslijed u prosvjedu pobrkan.

Pritom treba naglasiti da u državi gdje je taj prosvjed održan imamo najliberalnije mjere u čitavoj Europi, pa se kolege pitaju protiv čega ljudi prosvjeduju. U redu, čuli smo da je to protiv COVID-potvrda, koje uključuju besplatno testiranje, ali nismo čuli koji je alternativni prijedlog koji predlažu prosvjednici i njihovi politički mentori.

Takav prijedlog nismo čuli, osim onog što je kolega Ivić iz Splita tužno zaključio, da se očito dio građana odlučio za prirodnu selekciju. Strašno mi je i pomisliti da je to poruka jednog dijela našeg društva.”

Vidjeli smo da među prosvjednicima ima i liječnika, prosvjetara, svećenika… Šokira li vas ta činjenica, da to nisu samo neobrazovani ljudi, da tu ima i vaših kolega?

“Šokira me činjenica da bilo koji intelektualac, a pogotovo liječnik, a na sreću radi se o tek nekoliko pojedinaca na takvim prosvjedima, progovara na način koji nije utemeljen na znanosti, na medicinskoj struci, u konačnici na statistici.

Prosvjednika ima iz svih slojeva našeg društva, naravno da će se i među liječnicima, kojih ima više od 15.000, naći pojedinci koji će biti krajnje neodgovorni i antiznanstveno progovarati. Ali velika većina liječnika, njih oko 95 posto, su cijepljeni, a samim tim su poručili što misle o pandemiji i cijepljenju.

Oni su u subotu, umjesto na prosvjedu, radili i prekovremeno i pojačano, na COVID-odjelima i COVID-intenzivnoj. Protiv pojedinaca koji su govorili na skupu ili su na sličnim ranijim manifestacijama izražavali nestručne, neznanstvene stavove i time obmanjivali javnost, Komora je već pokrenula postupke.”

Koliko je takvih slučajeva, koje posljedice mogu proisteći za te liječnike? Je li njima uopće mjesto u profesiji?

“Protiv šest liječnika su pokrenuta određena postupanja. U slučaju kada Časni sud Komore utvrdi odgovornost nekog liječnika za kršenje Kodeksa medicinske etike ili utvrdi neki drugi prekršaj, može takvom liječniku izreći sankcije koje mogu ići od opomene, ukora, pa do oduzimanja licence.”

Treba li tim liječnicima oduzeti licencu?

“Časni sud je neovisno tijelo, koje će donijeti odluku. Kao predsjednik Komore, trebam osigurati da su takvi postupci objektivni i neovisni. Stoga niti na koji način ne mogu i ne smijem prejudicirati ishode postupaka. Osobno, osuđujem neznanstvene i nestručne izjave, a eventualne sankcije ostavljam Časnom sudu.”

Uvjereni ste da nas čeka i peti val pandemije?

“Kad pogledamo unazad dvije godine, malo što nam daje za pravo da mislimo da neće biti petog vala. Mogu jedino izraziti nadu, s obzirom na sve veću cijepljenost i sve veći broj preboljelih, da će taj peti val biti manji smrtonosan od ovog, odnosno od svih dosadašnjih valova. Ali da će ga biti, to je gotovo izvjesno”, rekao je za Novi list, prenosi N1.

Najnovije

Još iz rubrike