-0.6 C
Zagreb
Naslovnica Aktualno Pravobraniteljica: Posebno su diskriminirane osobe koje se ne mogu cijepiti; Je li...

Pravobraniteljica: Posebno su diskriminirane osobe koje se ne mogu cijepiti; Je li biti zaražen privatna stvar?

Pravo na prosvjed i mirno okupljanje je Ustavom i zakonom zajamčeno pravo, ali kao i druga prava – ima ograničenja. Ono ne smije biti nasilno, izjavila je u emisiji Hrvatskog radija ‘Intervju tjedna’ Tena Šimonović Einwalter, pučka pravobraniteljica komentirajući prosvjede protiv šireg uvođenja COVID potvrda, napade na novinare i pozivanja za podjele i ‘postrojavanja’.

Kazala je kako treba razumjeti da su građani umorni i frustrirani i da žele da sve ovo čim prije završi. Međutim, dodaje zabrinuta je zbog toga jer nasilje i podjele nisu put. Naglašava kako pozive na nasilje treba najoštrije osuditi, jer “neprijatelji u ovoj situaciji ne smiju biti jedni građani drugima – neprijatelj je ovdje virus”.

– Činjenica je da smo mi država koja je prošla rat. Sad kad netko na rat poziva na prosvjedima ili društvenim mrežama – to je pogrešno. Upravo je iskustvo Domovinskog rata Hrvatsku naučilo važnosti solidarnosti i mira, poručila je Šimonović Einwalter.

Za COVID potvrde je kazala kako se radi o jednom instrumentu. Daleko od toga da su savršene i dobro ih je propitivati, kaže, ali – imamo Ustavni sud koji razmatra ustavnost.

– Napisali smo detaljnu pravnu analizu. Postoje pitanja o legitimnosti i razmjernosti raznih skupina. Ali kad se uvodi jedna mjera – ona se treba dovoljno rano najaviti, obrazložiti, treba se sustavu i građanima dati vremena da se prilagode, smatra pravobraniteljica.

Netko ne može priuštiti plaćanje testiranja

Dodala je kako se stvari u pandemiji jako brzo mijenjaju i da je odluke potrebno donositi brzo. Međutim, u slučaju šireg uvođenja COVID mjera sve se dogodilo prebrzo, bez da su građani imali odgovore na pitanja – gdje se i kada mogu testirati.

– Građani su neinformirani, neki nisu znali ni da se ne moraju cijepiti i da imaju opciju testiranja. Neki se žale jer su im mjesta za testiranje udaljena od radnog mjesta, naročito u manjim sredinama. A neki nemaju sredstava. Djelatnicima testiranje plaća poslodavac, a građanima – nitko. A cijepljenje nije obavezno, upozorila je Šimonović Einwalter.

Posebno diskriminirane osobe koje se ne mogu cijepiti

Pritom je naglasila kako za ‘ljudskopravaštvo’ nije svejedno govori li se o kafićima i restoranima ili se govori o temeljnim uslugama institucija na koje građani imaju pravo. Posebno su diskriminirane osobe koje se ne mogu cijepiti. Njih je mali postotak, ali je dobro da su u odlukama prepoznati – jer oni nemaju izbor.

– Pokazuje se da na pandemiju nema jednog dobrog, bezgrešnog odgovora. Cijela Europa se traži, cijeli svijet se traži, Međutim neke stvari ipak vidimo – korelaciju između smrtnosti i broja cijepljenih. Tu je statistika neumoljiva. Ali to nije dobro iskorištno. Ljudi brojke više ne osjećaju. Obzirom da imamo nisko povjerenje u znanost, ljudima koji još uvijek ne vjeruju u cijepljenje ili da korona postoji – treba ponuditi ljudske priče, svjedočanstva ljudi koji su se borili za dah ili izgubili najmilije, smatra pravobraniteljica.

Biti zaražen, privatna stvar?

– Pandemija je otvorila puno pitanja o pravu na privatnost, što smije znati poslodavac, tko nam smije gledati potvrde. Jako je bitno po tom pitanju naći pravi balans. Tretirajući sve podatke kao maksimalno zaštićene – ne možete se boriti protiv pandemije. Sustav ima pravo znati – kako bi se borio protiv javnozdravstvene ugroze s s tim da se to mora čuvati kao povjerljiva informacija, kazala je Šimonović Einwalter.

Smatra kako najavljeni referendum otvara pitanja vezano za rad Stožera ali i pitanja koja se odnose na način na koji je referendum reguliran. Ponovno bi se moglo pokazati i mislim da bi se to trebalo mijenjati, kaže – “to da možete imati referendumsku inicijativu pa se zahukta mašinerija, građani se podijele pa tek onda Ustavni sud daje svoj stav”. Smatra kako bi bilo bolje da se prije kretanja u referendumsku proceduru zna je li referendumsko pitanje u skladu s Ustavom.

Presuda za djevojčicu Madinu i važnost učinkovite istrage

– Cijeli niz godina je jasno da su migracije tu, ali Europa mora naći bolji način i pravedniji sustav. Zakonodavstvo nije zadovoljavajuće, morat će se mijenjati u dogovoru kako bi se uspostavio pravedniji susutav koji će morati uključivati poštivanje temeljnih ljudskih prava. Ovo što se dodilo sa 27 migranata poginulih u La Manceu je samo još jedan broj koji se dodaje na ‘grozni crni spisak’, kazala je pravobraniteljica.

– Hrvatska je u posebno teškoj poziciji, na vanjskoj je granici Unije, ima tako dugu granicu i geografski teren je težak. Pravni okvir je takav da Hrvatska mora čuvati granicu, ali isto tako mora onima koji imaju pravo zatražiti međunarodnu zaštitu to i omogućiti. Vezano za presudu u slučaju djevojčice Madine bitno je kazati da, iako je presuda nepravomoćna – Europski sud ukazao na važnost učinkovite istrage, naglasila je.

Smatra kako presuda ima pozitivni potenicijal da vidimo što možemo promijeniti u načinu na koji postupa policija, u načinu kako se provode istrage i kako se postupa s ljudima i smještanja u detenciju, zaključila je.

Odnos Ureda pravobraniteljice i MUP-a

Šimonović Einwalter je kazala kako njezin Ured zaprima pritužbe i radi svoj posao. Intenzivno komuniciraju MUP-om, ali bi voljela da se situacija više izmijenila vezano za pristup informacijama.

Najnovije

Još iz rubrike