4.8 C
Zagreb
Naslovnica Gospodarstvo Nije korona jedini virus koji muči stonske školjkare

Nije korona jedini virus koji muči stonske školjkare

U Malostonskom zaljevu četrdesetak obitelji, neke registrirane kao obrtnici, druge kao OPG žive od školjkarstva. Unatoč iznimno tešku i zahtjevnom poslu, uzgojem kamenica i dagnji bavi se sve više mladih. Oni su u posljednjih nekoliko godina, zahvaljujući ponajviše novcu iz europskih fondova uspjeli nabaviti najsuvremeniju opremu, te modernizirati i olakšati proizvodnju.

U zoru, u Luci Stonskoj, starom ribarskom naselju, zatičemo Janju i Antu Franušića. Upravo su drvenim leutom s kraja 19. stoljeća dovezli relativno popunjene mreže.

– Svaka noć ima svoje i zavisi koje se mreže bacaju, ali eto sad su u điru luci. Kad se potrefi zna ih biti ima ih 10, ili 20, 50 komada. Nikad nije zaludu, tko radi nešto će i zaradit. Danas smo imali sreće. Nekad bude malo nekad malo više, a nekad ništa ne bude, a nekad bude dobro, to je tako ribanje, priča Ante.

– Kaže Korčulanin da galeb preživi zato što je vazda na moru, tako i mi u Luci dodaje. I proizvođači školjki, kamenica i dagnji, baš poput galebova, moraju biti uvijek na moru. Sad je zapravo najveći posao, jer pripremaju iduću sezonu.

– Kad bacimo male kamenice u more da rastu, one moraju narast nekih 4-5 cm u promjeru. Sve se radi skoro ručno. Kamenica koja je izvađena iz poše, to je kamenica stara već godinu i pol dana. Cementiramo je ona će biti za iduću godinu, od srpnja do rujna. Znači, dvije i pol godine kamenici treba da naraste do konzumne veličine. 60 komada stavljamo ali od toga nikad ne dignemo više od 40 komada za konzum. Puno je oko nje posla i svake godine imamo sve veći obraštaj, objašnjava Ante.

Veći je obraštaj oko samih kolektora, vjerojatno zbog podizanja temperature mora. Ima trave i ‘crva’, dodaje Ante i naglašava kako se svakih mjesec i pol to mora čistiti. Puno je to posla, kaže Ante – traje po 15 dana. Ako se to ne očisti, kamenica ne može rasti.

Proizvodnja na otvorenom, pa bilo to na zelenoj ili plavoj njivi uvijek je nepredvidiva i puna iskušenja. Ovdje u Malostonskom zaljevu uzgajivačima u nekoliko proteklih godina veliku štetu i probleme nanio je noro virus, zatim mjere protiv korone kad je bila onemogućena prodaja, plimni val koji je opustošio parkove nasada školjaka, a stalna je strepnja i borba protiv nasrtaja riba orada, kojima su dagnje i kamenice prava poslastica.

– Nadamo se da se neće biti štete od orada i sve može bit super. Ona može doći preko noći i sve pojesti. Nema garancije da nekome možeš obećati 20 tona mušula. Nama se baš dogodilo da nam je orada u dva posljepodneva pojela 10 tona, priča Nikša Matković. Predsjednica Udruge Stonski školjkari Marija Radić dodaje kako je orada posebno kobna za dagnje, dok je kamenicu lakše zaštititi mrežama.

Školjkarima će iduće godine biti problem, napominje Nikša Matković – je školjaka ostalo od lani, i cijeli se jedan ciklus kamenica ‘nije odradio’ pa se mlađ se nije imala gdje postavljati. Mnoge su školjke ostale u ‘pošama’ u lanternama i uginule. Posao školjkara iznimno je težak, ali pomažu im nove tehnologije. Mnogi su skupu opremu nabavljali i novcem dobivenim po natječajima iz europskih fondova.

– Nove tehnologije su došle u proizvodnji kamenica, u prihvatu mlađi. Do sad smo lovili kamenice na ‘pegulare’, a sad ih lovimo plastičnim diskovima na koje se kamenice zalijepe i lakše ih je skidti. Onda se ta mlađ stavlja u lanterne u kojima ih orada ne može pojesti. Tko god je htio ulagat, mogao je iz EU fondova dobiti 50 posto za bilo kakvu opremu – plovila, motore, hidrauliku… Morate ispuniti proceduru, ne smijete biti dužni prema državi, ne smijete biti u minusu i možete se prijaviti, kaže Boris Franušić.

Teže je s projektima u kojima bi se svi zajedno trebali udružiti. Marija Radić napominje kako bi stonskim školjkarima trebao otpremni centar. Prepreka će, kažu uvijek biti. Naučili su se s njima nositi. Optimizam im daje i činjenica što su i ove godine imali jednu iznimno uspješnu sezonu, u kojoj su se sve zalihe uspjele prodati, iako je na proljeće zbog poznatih kovid ograničenja sve drugačije izgledalo, piše HRT.

Najnovije

Još iz rubrike