-0.1 C
Zagreb
Naslovnica Aktualno Milošević objasnio što je za njega "srpski svet"; Ćirilica treba biti u...

Milošević objasnio što je za njega “srpski svet”; Ćirilica treba biti u Vukovaru; Ne razmišljamo o ukidanju COVID potvrda

U Točki na tjedan Nataža Božić je o nizu tema povezanih s ljudskim pravima razgovarala s potpredsjednikom Vlade Borisom Miloševićem.

ESLJP je prošlog tjedna proglasio Republiku Hrvatsku krivom za narušavanje ljudskih prava malene Afganistanke Madine Hussini, 6-godišnje djevojčice koja je 2017. poginula u naletu vlaka na pruzi između Šida i Tovarnika, nakon što su, kako je utvrdio ESLJP, njezinu obitelj hrvatski policajci vratili na teritorij Srbije u tzv. pushbacku.

“Ta presuda je objavljena u četvrtak, tad je bio Vukovar, taj dan nisam stigao pročitati. Čuo sam da je ESLJP utvrdio povrede nekoliko članaka Konvencije o ljudskim pravima, ta odluka je stvarno teška za RH, predstavlja jednu veliku opomenu institucijama. Nisam je cijelu pročitao, vrlo je opširna. Ono što je važno znati – ta presuda nije konačna. Treba je dobro iščitati i u konzultacijama s pravnom zastupnicom donijeti odluku da li ići u ulaganje pravnog lijeka ili ne. Bez obzira hoće li ova odluka biti konačna ili ne, kakvu god odluku Europski sud donese, treba je poštovati. Sud je utvrdio niz povreda i nije naložio RH nikakve mjere osim odštete, nije naložio kako da postupa RH. Svakoj je državi ostavljeno da sama vidi koje mjere treba poduzeti da vidi kako će ispoštovati odluku. Imamo obvezu izvijestiti odbor ministara što smo napravili da bi se odluka poštovala”, govori Milošević, piše N1.

“Ništa nije lako za čuti, nijedna ova činjenica koju je sud utvrdio. Činjenica je da ništa neće umanjiti bol obitelji i vratiti život djevojčice. NA RH je da, ako odluka postane konačna, da poduzme da svaka intistutcija podnese svoj teret, poduzme mjere kako bi se presuda izvršila”, govori.

Na pitanje trebaju li DORH i USKOK pokrenuti izvide, Milošević kaže da se Ustavni sud oglasio odmah po objavi presude i rekao da će ovu odluku ugraditi u svoje odluke te da ona ne obvezuje samo RH, nego i sve druge članice.

“To znači da će ova pravna shvaćanja koja je Sud stavio, ako opet dođe do ovakvog predmeta, uzeti parametre koje je utvrdio Europski sud. Ključna zamjerka Europskog suda je provođenje istrage. Da bi izvršili jednu ovakvu odluku, ključno je da se provede učinkovita istraga”, govori.

“Mi smo potpisali Europsku konvenciju o ljudskim pravima i slboodana. ESLJP je nadležan za nas. Ovo nije prva, nažalost, ni posljednja situacija, važno je da izvršimo odluku”, kaže Milošević.

Na pitanje koliko je RH uspješna u ‘rušenju’ odluka ESLJP-a, Milošević kaže da nije vodio statistiku.

“Ova odluka je previše svježa, nismo razgovarali o tome. Zato govorim vrlo spekulativno, odluku treba pročitati i onda donijeti odluku. Svakako treba odluku ispoštovati i poduzeti mjere da se odluka ispuni”, kaže.

Govoreći o tome što će ova presuda promijeniti u Hrvatskoj, ona kaže da je ključno provesti učinkovitu istragu i pokazati to u izvještaju o izvršenju presude.

“To se dogodilo prije 4 godine. U 4 godine smo puno toga izgradili, što se vidi i ne vidi. Ulagalo se u opremu, ulaže se u edukaciju službenika koji čuvaju državnu granicu”, govori Milošević dodajući da će se ići i s više edukacija, “prema tome da se osigura bolji pristup informacija i besplatnoj pravnoj pomoći, kao i zdravstvenoj i psiho-socijalnoj zaštiti migranata, ali i da se omogući veća dostupnost prevoditelja”.

Na pitanje o nedavnom slučaju premlaćivanja migranata, Milošević kaže kako se brzo utvrdilo tko su počinitelji te da je protiv njih pokrenut disciplinski postupak.

O tome je li Hrvatska ovom presudom svrstana uz bok Poljske i Mađarske koje šalju otvorene poruke da imigranti nisu dobrodšli, Milošević kaže kako EU nema jedinstvenu politiku po ovom pitanju.

“Kao članica EU- a smo dužni provoditi migracijsku politiku EU-a koja nažalost nije jedinstvena. Doneseni su neki paketi mjera kojima se pokušava postući balans između zaštite državne granice i humanitarnog pristupa. To na terenu nije jednostanvo postići, pogotovo državama koje su prve na udaru kao što smo mi. Sad vidimo sitauciju na granici Poljske i Bjelorusije gdje migranti nažalost postaju igračke u nekim geopolitičkim igrama, i mi sami, kao RH, definitivno ne možemo naći učinkovit odgovor”, kaže.

Situacija s covidom

“Sve mjere koje je Stožer dosad donio prošle su test ustavnosti na Ustavnom sudu. Sve su dosad imale privremeni karakter”, govori Milošević, a na pitanje o covid potvrdama dodaje kako Ustavni sud o njima dosad nije odlučivao, ali da vjerojatno hoće.

“Ključno je da za sve ljude postoje opcije. Da se cijepe, da su preboljeli ili da se testiraju. Imaju mogućnost testirati se da budemo sigurni da ne nose zarazu. Smatram da je ta mjera razmjerna”, govori.

“Nismo uveli obvezno cijepljenje. Da bi ga uveli, mora se mijenjati zakon. To nismo razmatrali”, kaže, a na pitanje treba li ga razmatrati kaže da je malo država uvelo obvezno cijepljenje. Dodaje i da Hrvatska, u usporedbi s okruženjem nije imala stroge mjere.

“Prosvjedi su legitimni, legitimno je propitivati mjere, ali nije legitimno što se jučerašnji prosvjed pretvorio u nasilje prema novinarima. Da bi pojačali ovu odluku Stožera, Vlada razmatra izmjene zakona kojima bi se propisale sankcije”, govori.

“Ne razmišlja se o ukidanju covid potvrda, one ostaju kao mjera dok god to bude potrebno”, kaže.

“Legitiman cilj ovdje je zaštita zdravlja. Želimo zaštiti zdravlje od porasta oboljelih, hospitaliziranih i umrlih. Ono što želimo je da pružimo ljudima zaštitu, bilo putem covid potvrde, bilo putem testiranja. Ako se ne žele cijepiti ili ne mogu, mogu se testirati. Dok god postoji ta opcija, smtram da je mjera opravdana i razmjerna”, kaže Milošević.

Na pitanje bi li mjere bile učinkovitije da su dobile potporu u Saboru kaže: “Smatram da i da svaku mjeru donosi Sabor bi se našao drugi argument. Odabrali smo put kakav smo odabrali i ovlastili Stožer da donosi mjere zbog učinkovitosti i brzine. Ako ćemo ići sa sankcijama, one će biti propisane zakonom i o njima će se raspravljati u Saboru.”

O mogućim sankcijama kaže da one “definitivno nisu politička kazna”.

“Još učimo o ovoj bolesti i njenom ponašanju, nemamo uspješan recept nigdje u svijetu. Sankcije kao sankcije, nadam se da neće doći do primjene sankcija. One su krajnja mjera, nadam se da neće doći do primjene sankcija, ali kao odgovorna Vlada moramo poduzimati mjere da zaštitimo zdravlje ljudi”, govori.

“Pitam se što bi bilo da Vlada nije nabavila dovoljno cjepiva”, kaže.

Na pitanje je li zdravstveni sustav ugrožen zbog pandemije koronavirusa kaže kako još nije, ali da se moramo pridržavati mjera. “U ovom trenutku zdravstveni sustav sve to može podnijeti”, kaže.

Milošević kaže kako se trenutno ne razmišlja o zamjeni čelnih ljudi Stožera. “Ako ove mjere daju rezultate, onda će ovi prosvjedi postati bespredmetni, nadam se tome. Nadam se da ćemo se dozvati pameti i ići na poštivanje mjera, ne da udovoljimo Vladi ili zločestom Stožeru nego da shvatimo da ne postoji apsolutna sloboda. Naša slobodna ne može ugrožavati druge”, kaže.

Obnova poslije potresa

Na pitanja koliko ljudi na Baniji još boravi u neadekvatnom smještaju, Milošević kaže da je to jako teško reći. “Svaki dan imamo preko 2300 kontejnera i nešto manje od 5000 osoba u tim kontejnerima. Vodu određeni broj kontejnera nema jer tamo nikad nije bilo vode. Sanirali smo preko 800 bunara. Struju imaju skoro svi kontejneri. Svaki dan dobivamo prijave da je negdje iskočio priključak, da je kontejner procurio. Svaki dan se kontejneri obilaze, imamo ekipe koje to rade”, govori.

“Meni su svi koji su u kontejnerima u neadekvatnom smještaju”, govori Milošević.

“Što se tiče obnovljenih kuća, imamo danas 800 kuća završenih u nekonstrukcijskoj obnovi, a 300 ih se radi. Smatramo da bi do kraja godine mogli uloviti 1000, a to je nekih 20 posto onih koji takvu obnovu trebaju. Sljedeći tjedan kreće javna nabava ugovaranja izgradnje zamjenskih kuća”, govori Milošević.

“Plan je da u veljači imamo ugovorenu gradnju nekih 500 kuća”, kaže. Dodaje i kako Vlada cijeni napore udruga civilnog društva koji ulažu velike napore da građanima olakšaju proces obnove.

Odnosi sa Srbijom

“Ne bih rekao da su odnosi lošiji nego ikad u posljednjem desetljeću”, kaže Milošević na pitanje o odnosima sa Srbijom.

“Nije postignut značajniji napredak, volio bih da jest. Teško mi je nekad shvatiti, kao čovjek bih želio da to sve ide brže. Treba shvatiti činjenicu da je od samog početka to sve išlo jako teško. Mi smo 16 godina imali odvojene popise, popise Hrvata i popise Srba, tek 2007. smo spojili popise i sad RH traži 1800 nestalih”, govori Milošević o pitanju nestalih u Domovinskom ratu. On smatra da prema svim nestalim osobama treba imati isti pristup.

Govoreći o stavu predsjednika Republike da bi put Srbije u EU trebalo uvjetovati pitanjem nestalih, Milošević ponavlja da je riječ o zaista važnom humanitarnom pitanju.

“To je zajednički problem i moramo naći zajedničko rješenje. Po meni su ključni razgovori i pokazivanje dobre volje s obje strane. Ja nisam direktno uključen u taj proces. Imam se namjeru više uključiti i dati doprinos nalaženju zajedničkog jezika oko ove tema koja ne bi smjela biti politička”, govori.

“Ja sam prvenstveno za dogovor i razgovor. Prisila i uvjetovanje može izazvati samo kontrareakciju pa ćemo imati političko prepucavanje umjesto rješenja problema. Povijest je pokazala da smo u vrijeme političkih prepucavanja imali zastoj u rješavanju ovog problema. Stalo mi je da to bude promatrano i rješavano isključivo kao humanitarno pitanje”, kaže.

Na pitanje što mu znači sintagma ‘srpski svet’ kaže: “Čini mi se da je ta sintagma passe, i dobro da jest. U zemljama regija podsjeća na 90-te i nije dobro na taj način komunicirati političke stavove. Bila je upotrebljavana u neke unutarnje političke svrhe i da je njen rok istekao. Ne znam uopće što bi to podrazumijevalo”, kaže dodajući: “Srbija je matična zemlja Srba s kojom moramo imati dobre odnose i da oni budu onakvi kako uređuju međunarodni ugovori, ništa manje i ništa više.”

“Smatram da bi bilo dobro da se ćirilične ploče ostave u Vukovaru i da ćirilica zaslužuje biti u svim dijelovima Hrvatske u kojoj Srba ima u znatnijem broju”, kaže.

Odvojene škole

Na pitanje o zajedničkim školama u Vukovaru kaže kako takva pitanja izazivaju zatvaranje srpske zajednice. “Mi nemamo puno sredina gdje takva vrsta nastave postoji, imamo u Vukovaru i sredinama oko Vukovara. I što ćemo sad napraviti, idemo i to ukinuti. Smatram da djecu treba promatrati, ne samo kao Srbe i Hrvate, postoje sadržaji kroz koje oni mogu naći zajednički identiteti nazivnik. Djeca se više druže kad idu u istu smjenu. Djeca tamo idu u istu školu, veći je problem tamo gdje idu u dvosmjensku nastavu.”

“Ne mislim da je rješenje ukidanje manjinske nastave. Treba poslušati što žele roditelji i struka”, govori.

“Treba nastaviti razgovarati, ali ne misliti ‘Ajmo ukinuti manjinsko obrazovanje pa ćemo riješiti problem’”, kaže.

Zakon o udomiteljstvu

Zakon se mijenja, ali u njemu ponovno nema odredbe o istospolnim udomiteljima. Milošević kaže da mu je važno da nema diskriminacije u postupanju. “To u zakonu eksplicitno ne piše, ne piše ni u važećem zakonu pa se primjenjuje”, kaže.

“Tako će i ostati”, rekao je dodajući da mu je najvažnije da primjena zakona ne diskriminira takve parove kod ostvarivanja pravo na udomiteljstvo, piše N1.

Najnovije

Još iz rubrike