9.4 C
Zagreb
Naslovnica Aktualno Kakvo to povrće jedemo? Iz udruge proizvođača tvrde da uvozimo ‘sve i...

Kakvo to povrće jedemo? Iz udruge proizvođača tvrde da uvozimo ‘sve i svašta‘. Police su nam pune uvoznog mesa, mlijeka i jaja, čak ni hranu za životinje ne možemo sami proizvesti. A evo što izvozimo

Iako se očekivalo da će Hrvatska država zbog korona krize učiniti zaokret i više raditi na podizanju samodostatnosti i kontroliranja uvoza do toga nije došlo. Situacija na terenu i u trgovini pokazuje da je hrvatsko tržište ponovno preplavljeno robom iz uvoza, uglavnom po dampinškim cijenama koje uništavaju domaću poljoprivredu.

I statistike govore da se stanje na hrvatskom tržištu poljoprivrednih proizvoda vraća na staro- u vremena prije korona krize kada je dominirao uvoz voća, povrća, mesa, jaja, žitarica. Nakon što je zbog posljedica pandemije u 2020. deficit vanjsko-trgovinske razmjene poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda bio manji za čak 32 posto u odnosu na 2019., u ovoj godini se polako vraćamo starim, nepovoljnim trendovima, upozoravaju iz Hrvatske gospodarske komore. Hrvatska više uvozi poljoprivrednih proizvoda negoli izvozi, dapače domaća proizvodnja nije dostatna niti za podmirenje vlastitih potreba unatoč komparativnim prednostima za intenzivnu poljoprivredu. Dok naša polja na kojima bi se moglo proizvoditi sve osim banana leže u ledini, na tržnicama i policama trgovačkih centara nudi se uvozno voće i povrće, niže cijene ali i kvalitete.

Ipak, statistika pokazuje da nam izvoz poljoprivrednih proizvoda u prvih osam mjeseci 2021., u odnosu na isto razdoblje lani, bilježi rast od 14,6 posto i iznosi 1,647 milijarde eura (povećanje od 210 milijuna eura). Međutim, istodobno raste i uvoz te uvozimo poljoprivrednih proizvoda u vrijednosti 2,402 milijarde eura (povećanje od 262 milijuna eura).

U izvozu su najzastupljenije žitarice, različiti prehrambeni proizvodi visokog stupnja prerade, riba, proizvodi na bazi žitarica i škroba, uljarice te pića i alkohol.

Nasuprot tomu, Hrvatska najviše uvozi meso, brašno, mlijeko, jaja i med, voće, povrće pa čak i hranu za životinje.

– Upravo proizvodnje u kojima generiramo najveći deficit – stočarstvo, voćarstvo i povrćarstvo, uključujući njihovu preradu, trebale bi postati fokus mjera poljoprivredne politike u idućem programskom razdoblju 2023. – 2027. godina. Očekujemo kako će nacionalne i potpore iz EU fondova za ulaganja u dugotrajnu imovinu u poljoprivredi i preradi te kvalitetna rješenja u raspolaganju državnim poljoprivrednim zemljištem pridonijeti povećanju obujma proizvodnje i produktivnosti rada, povećati samodostatnost i smanjiti negativnu trgovinsku bilancu poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Nužna nam je promjena strukture proizvodnje. Nije dobro da izvozimo sirovinu, a s druge strane imamo visok uvoz proizvoda stočarstva – mesa, mlijeka i mliječnih proizvoda te proizvoda na bazi žitarica i škroba, odnosno proizvoda s visokom dodanom vrijednosti, ističe Žaklina Jurišić, voditeljica Odjela za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo Hrvatske gospodarske komore.

Za 2020. sada sa sigurnošću možemo zaključiti kako se radi o godini sasvim neuobičajenih kretanja uvoza i izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Prvenstveno zbog utjecaja pandemije, zabilježeno je povećanje izvoza, smanjenje uvoza poljoprivrednih proizvoda, no takvi trendovi nisu nastavljeni. Hrvatski poljoprivrednici opet su se našli na vjetrometini uvoznih lobija, gdje su bilo prije korona krize.

– Najnegativnija bilanca je upravo na povrću. Izvozimo zanemarivo male količine dok uvozimo sve i svašta-ističe predsjednik udruge povrtlara, Vjekoslav Budanec. Naglašava kako poljoprivredna proizvodnja poskupljuje zbog rasta cijena energenata i umjetnih gnojiva te je otvoreno pitanje koliko će domaćih proizvođača uopće opstati u takvim okolnostima.

– Ove godine poljoprivrednici su zasadili veće površine povrća ali urod je bio nizak zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta poglavito sušnih razdoblja. U jednom trenutku osjetio se nedostatak povrća na tržištu i tada nastupa uvoz, koji je uništio i ono malo ovogodišnjeg uroda-rezolutan je Budanec.

Jedino hrvatsko izvozno voće su mandarine i one koliko toliko popravljaju hrvatsku vanjsko trgovinsku bilancu poljoprivrednih proizvoda. Izvoze se na tržišta trećih zemalja ali i zemalja EU-a. Prema procjenama godišnje se izveze oko tisuću tona mandarina. Izvoz bi mogao biti i značajniji, no EU tržište zahtjeva posebno pakirane mandarine u malim mrežicama od najviše dva kilograma. Međutim, to iziskuje dodatna novčana ulaganja u pakirnice i sortirnice pa se ovdašnji poljoprivrednici nevoljko upuštaju u takve investicije, piše Slobodna Dalmacija.

Najnovije

Još iz rubrike