-0.8 C
Zagreb
Naslovnica Inozemstvo Njezin ured progoni Žalac: Pomela rumunjsku političku mafiju pa se našla na...

Njezin ured progoni Žalac: Pomela rumunjsku političku mafiju pa se našla na meti osvete

Bivša ministrica Gabrijela Žalac, ravnatelj Središnje Agencije za financiranje i ugovaranje projekata EU Tomislav Petric te dvojica poduzetnika, Marko Jukić i Mladen Šimunc prve su osobe u Hrvatskoj uhapšene po nalogu europskog javnog tužitelja.

Navedenoj četvorki pripala je “čast” da prva u Hrvatskoj osjetiti djelovanje europske javne tužiteljice Laure Kövesi i njezinoga tužiteljskog tima. Tako je hrvatska javnost na slučaju Žalac doznala da je to najmlađe tijelo Europske unije, koje je otpočelo s radom prije samo četiri mjeseca, 1. lipnja ove godine, itekako počelo djelovati. Hrvatska vrata su među prvima na koja su tužitelji iz njezina ureda, istražujući zloupotrebe novca iz europskih fondova, pokucali.

Ured europskog javnog tužitelja je neovisno tijelo EU koje ima ovlast istražiti, optužiti i pred nacionalnim sudovima država-članica zastupati optužnice za zloupotrebe novca EU. Europski tužitelji istražuju i kazneno gone subvencijske prijevare, pranje novca, prekogranične kružne prevare, ukratko, sve makinacije povezane s novcem koji zemlje članice primaju iz proračuna EU. Procjenjuje se da u procesima transferiranja novca iz različitih europskih fondova državama članicama za financiranje poljoprivrede, infrastrukture, regionalnog razvoja, kulture, znanosti i ostaloga, kroz korupcijske kanale godišnje iscuri više stotina milijuna eura. Mnoge članice, a pogotovo one koje su se Europskoj uniji pridružile u valovima proširenja nakon 2000., pokazale su ili nesposobnost, ili kronični manjak volje da nadziru trošenje europskog novca i pred sud izvedu nezakonitosti koje se dogode na tome putu.

Europski ured za borbu protiv prijevara – OLAF, pokazao se nedovoljnim. OLAF, naime, ima ovlasti provoditi administrativne istrage, ali je na uočene nezakonitosti mogao tek upozoriti nacionalna tužiteljstva država članica. U polovici slučajeva, nacionalni tužitelji nakon OLAF-ovih istraga nisu poduzimali ništa. EU je u listopadu 2017. donio Uredbu o uspostavi vlastitog javnog tužiteljstva koje bi provodilo istrage i podizalo optužnice te ih zastupalo i branilo pred sudovima država članica.

Europsko vijeće i Europski parlament prije dvije godine izabrali su prvu europsku javnu tužiteljicu – bivšu rumunjsku antikorupcijsku tužiteljicu Lauru Codruța Kövesi, koja je od svih kandidata koji su se natjecali imala najsnažniji pedigre predane borkinje protiv korupcije. U izjavi nakon izbora dala je nagovijestiti da je naporno, i na momente dramatično iskustvo antikorupcijske tužiteljice u rodnoj Rumunjskoj, nije obeshrabrilo u želji da razotkriva korupciju i podiže optužnice. “Ista sam osoba kakva sam bila u Rumunjskoj kao tužiteljica. Dat ću sve od sebe… I neću biti sama”, kazala je.

Kövesi je rođena 1973. u gradu Sfântu Gheorghe u središnjoj Rumunjskoj, u pravničkoj obitelji – otac je također bio javni tužitelj. U ranoj je mladosti bila juniorska košarkaška reprezentativka – branila je boje Rumunjske 1989. na Europskom juniorskom prvenstvu u Temišvaru, samo nekoliko mjeseci prije nego što će taj grad postati epicentar krvave pobune protiv Ceausescuova režima. Studij prava upisala je 1991., pet godina kasnije diplomirala je na temi korupcije i organiziranog kriminala, a od početka je profesionalnu karijeru gradila u tužiteljstvu, najprije u gradu Sibiu.

“Prvo što sam čula kad sam rekla da želim postati tužiteljica bilo je da tužiteljstvo nije za žene… Morala sam raditi više od muškaraca kako bih dokazala da žena tužiteljica može biti jednako dobra kao i muškarac”, reći će puno godina kasnije u razgovoru s novinarom britanskog The Guardiana. Od 1999. je došla na čelo odjela za istraživanje organiziranog kriminala i terorizma pri okružnom tužiteljstvu u Sibiu, a 2006., sa samo 33 godine, imenovana je za glavnu javnu tužiteljicu Rumunjske.

Kövesi je, međutim, najdublji trag ostavila kao glavna tužiteljica rumunjskog Ureda za borbu protiv korupcije kojem je bila na čelu od 2013. do 2018. U tome je razdoblju u antikorupcijskim istragama, koje je njezin ured red pokrenuo, istraženo i optuženo više tisuća članova rumunjske korupcijske mreže. Ta je mreža bila satkana od ljudi iz svijeta politike, uključujući više desetaka gradonačelnika, nekoliko ministara i bivših ministara, 12 parlamentarnih zastupnika, zatim sudaca, novinara, poduzetnika, menadžera.

Njezin Ured je 2015. pokrenuo istragu i protiv tadašnjeg rumunjskog premijera Victora Ponte, i to zbog sumnje u kriminal i utaju poreza prije njegova ulaska u politiku, iz vremena dok je još bio odvjetnik. Prema godišnjem izvješću koje je Laura Kövesi podnijela 2015. njezin antikorupcijski Ured u do tada pokrenutim istragama i procesima zaplijenio je 431 milijuna eura mita. Kövesi je podigla povjerenje rumunjskih građana u Ured kojem je bila na čelu: čak 60 posto Rumunja u anketama je izjavljivalo da imaju povjerenja u njezin rad. Zbog vidljivih rezultata u obračunu s korupcijom na najvišoj državnoj razini, Kövesi je privukla pažnju svjetskih medija. The Guardian će je 2015. opisati kao tihu, skromnu tužiteljicu koja u rukama nosi skalpove i u borbi s korupcijom ostvaruje rezultate kakve nema ni jedan tužitelj u istočnoj Europi, pa čak i u svijetu.

Dok je rumunjski Ured za borbu protiv korupcije bio pod njezinom palicom činilo se da je ta država, koja se po svim istraživanjima nalazi među najkorumpiranijima u EU, makar nakratko kročila na put uspješnog obračuna s korupcijom. Kövesi je, međutim, vodeći antikorupcijske istrage u Rumunjskoj stekla moćne protivnike. Nakon smjene vlasti, u studenom 2018., tadašnji ministar pravosuđa Tudorel Toader zatražio je njezinu smjenu s mjesta voditeljice Ureda za borbu protiv korupcije.

Nova Vlada je o njezinu radu sačinila i posebno izvješće u kojem ju je optužila da je taj Ured vodila autoritarno, odluke donosila samovoljno i pristrano, miješala se tužiteljima u istrage, a prednost davala slučajevima koji su imali velik odjek u medijima. Početkom 2019. i konačno je smijenjena s čela antikorupcijskog ureda. Vlada koja ju je smijenila i sama je pala 18 mjeseci kasnije. Kad se 2019. Kövesi natjecala za prvu europsku javnu tužiteljicu, dobila je snažnu potporu većine država članica EU. Ali ne i Rumunjske.

Zbog revnosnog i predanog odnosa prema svom poslu, Kövesi je u Rumunjskoj bila meta špijunaže, cyber špijunaže i medijskih napada. Osvrćući se na napade i pritiske koje je preživjela, izjavila je: “To nije bilo lako, posebno za moju obitelj, ali kad odlučite raditi kao tužitelj, morate preuzimati rizike koji dolaze s tim položajem”.​

Ni nakon selidbe iz Bukurešta u Luksemburg, grad određen za sjedite europskog javnog tužitelja, stvari ne idu lako. Ni danas, četiri godine od osnutka ureda i dvije godine od izbora Kövesi za europsku javnu tužiteljicu, u radu europskog javnog tužitelja ne sudjeluju sve zemlje članice EU, već njih 22. Pet članica: Mađarska, Poljska, Irska, Belgija i Švedska protive se osnivanju ureda. Dio ih se opire jer zaziru od ozbiljnih istraga o makinacijama s europskim novcem, a skandinavske zato što vjeruju da nezakonitosti, uključujući i one s novcem iz fondova EU, nitko ne može istražiti bolje od njihovih vlastitih tužitelja.

Tim Laure Kövesi ima 22 europska javna tužitelja među kojima je i Tamara Laptoš, bivša ravnateljica USKOK-a koju su Europski parlament i Vijeće izabrali u tu instituciju. U svakoj od 22 države koje su podržale osnivanje ureda europskog javnog tužitelja, pa dakle i u Hrvatskoj, rade delegirani europski tužitelji koji rješavaju konkretne predmete. Pokaže li istraga da su sumnje u makinacije s europskim novcem u “Aferi Softver” utemeljene, optužnicu protiv bivše ministrice Gabrijele Žalac, ako do nje dođe, pred hrvatskim će sudom zastupati netko iz tima europske tužiteljice Laure Kövesi, piše Jutarnji.

Najnovije

Još iz rubrike