4.8 C
Zagreb
Naslovnica Život i zabava Jeste li vi ili netko koga znate žrtva obiteljskog nasilja? Evo koji...

Jeste li vi ili netko koga znate žrtva obiteljskog nasilja? Evo koji su sve znakovi nasilja, mitovi o njemu, ali i gdje i kako potražiti pomoć

Ako ste žrtva nasilja u obitelji – to možete prijaviti policiji, državnom odvjetništvu ili centru za socijalnu skrb, a pomoć zatražiti od brojnih ustanova i nevladinih organizacija.

Nasilje u obitelji je svaki oblik tjelesnog, psihičkog, spolnog ili ekonomskog nasilja. Može se dogoditi svakome, bez obzira na dob, spol, status, obrazovanje, rasu, nacionalnost, spolnu orijentaciju ili materijalnu situaciju.

Ako vam partner naređuje i ponaša se kao gospodar, prijeti vam ili vas ucjenjuje, verbalno ponižava i vrijeđa, ako sam donosi sve odluke, ne dozvoljava vam pristup novcu, ako kontrolira kuda idete i što radite, s kime se družite, zabranjuje vam izlaske i druženje s vašim prijateljima, ako vas prisiljava na spolni odnos, razbija stvari po kući, zlostavlja djecu i prijeti da će ih oduzeti, tuče vas, prebacuje krivicu na vas nakon što vas je istukao, ako se nakon počinjenog nasilja ispričava i govori vam da vas voli, poriče da vas zlostavlja, a vi se zbog svega što se događa osjećate bespomoćno, pod stalnim pritiskom, imate smetnje pri spavanju i problema s ishranom – žrtva ste obiteljskog nasilja.

Također, ako dijete dobiva batine uslijed kojih nastaju modrice po tijelu, neobjašnjivi prijelomi, posjekotine ili ogrebotine, ako ima poremećaj govora ili kasni u tjelesnom razvoju bez medicinskog objašnjenja, ima osjećaj boli ili svrbeži u području genitalija, probleme pri hodanju i sjedenju, česte urinarne ili gljivične infekcije te spolne bolesti te ako ima nezadovoljene medicinske potrebe, stalni nedostatak nadzora, stalnu glad, neprikladnu odjeću ili higijensku zapuštenost – ono je žrtva obiteljskog nasilja.

Prema Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji, nasilje u obitelji je i zanemarivanje potreba osobe s invaliditetom ili osobe starije životne dobi koje dovodi do njezine uznemirenosti ili vrijeđa njezino dostojanstvo i time joj nanosi tjelesne ili duševne patnje.

U društvu postoje brojni mitovi koji opravdavaju obiteljsko nasilje. Jedan od njih je i da žrtva uzrokuje nasilje te da je žena “to sama tražila”. Činjenica je da zlostavljač uzrokuje nasilje i da je on odgovoran za svoje postupke.

Nadalje, nasilje u obitelji i između bračnih partnera mnogi smatraju njihovom privatnom stvari i okreću glavu od takvog nasilja. Činjenica je da je nasilje ozbiljan društveni problem.

Mnogi smatraju da su alkohol i droga stvarni uzroci nasilja u obitelji. Činjenica je da, općenito govoreći – opijati nisu uzroci nasilnog ponašanja.

Uz ovo se može povezati i mit prema kojima si muškarci koji su nasilni – ne mogu pomoći. To nije točno jer svi mogu promijeniti svoje nasilno ponašanje.

Jedan od mitova je i da bračne tučnjave nisu ozbiljne te da se to događa u svakom braku. To je potpuno netočno. Bračne tučnjave su ozbiljne i zahtijevaju pažnju društva i nadležnih institucija.

I na kraju – mit zbog kojega veliki dio žena trpi nasilje, a prema kojemu djeca trebaju oca iako je nasilan prema njihovoj majci te da žena za dobrobit djece mora ostati s takvim partnerom. Činjenica je da odrastanjem u takvoj obitelji djeca uče biti nasilna.

Žrtva ili njezin skrbnik može prijaviti nasilje u obitelji nadležnom Centru za socijalnu skrb, operaterima na telefonu 112 ili policiji na telefon 192. Sva tijela koja postupaju povodom prijave nasilja u obitelji dužna su postupati po hitnom postupku.

Ako se osjećate žrtvom nasilja, trebate smještaj, pomoć, podršku ili savjet, obratite se na adrese Pučke pravobraniteljice, Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, Pravobraniteljice za djecu, Pravobraniteljice za osobe s invaliditetom u vašem gradu. Pomoć možete zatražiti i u nevladinim udrugama i organizacijama čiji je popis na ovom linku.

Zdravstveni radnici, radnici u ustanovama socijalne skrbi, vjerskim ustanovama, humanitarnim organizacijama ili organizacijama civilnog društva, radnici u odgojno-obrazovnim ustanovama te svi drugi stručni radnici koji u svom radu dolaze u kontakt sa žrtvama nasilja u obitelji, dužni su prijaviti policiji ili državnom odvjetništvu nasilje u obitelji za koje su saznali obavljanjem svojih poslova.

Žrtva nasilja u obitelji ima pravo na pristup službama potpore žrtvama, djelotvornu psihološku pomoć i drugu stručnu pomoć i potporu, pravo na zaštitu od zastrašivanja i odmazde, na zaštitu dostojanstva tijekom ispitivanja žrtve kao svjedoka te ima pravo na pratnju osobe od povjerenja pri poduzimanju svih radnji u kojima sudjeluje.

Žrtva ima pravo i na to da bude obaviještena o ukidanju zadržavanja ili bijegu okrivljenika te stavljanju izvan snage zaštitnih mjera zabrane prilaska i komuniciranja, ima pravo na tajnost podataka, opunomoćenika u postupku, ima pravo biti obaviještena o poduzetim radnjama nakon njezine prijave i o ishodu postupka te pravo biti ispitana na policiji od strane istog spola.

Pravo žrtve je i biti ispitana na sudu, njezino izbjegavanje kontakta s počiniteljem prije i tijekom postupka, pravo na privremeni smještaj, policijsku zaštitu i osiguranje te druga prava propisana zakonom.

Radnici Centra za socijalnu skrb će upoznati žrtvu ili njezina zakonskog zastupnika ili skrbnika o njezinim pravima, objasniti koje su mogućnosti smještaja žrtve, zajedno s maloljetnom djecom u sklonište ili dom za žrtve obiteljskog nasilja.

Po potrebi će izraditi plan sigurnosti žrtve, posredovati i pomoći kod ostvarivanja prava na besplatnu pravnu pomoć i zastupanje kod hrvatske odvjetničke komore, pomoći kod ostvarivanja prava na besplatnu zdravstvenu zaštitu te uputiti u odgovarajuće savjetovalište, piše Dnevnik.hr

Najnovije

Još iz rubrike