Udruga Franak oglasila se na fb-u:
SUTKINJA VRHOVNOG SUDA GORANKA BARAĆ-RUČEVIĆ SMATRA DA SU UGOVORI S NIŠTETNOM VALUTNOM KLAUZULOM NIŠTETNI U CIJELOSTI!
NAKON IZNESENOG STAVA O NIŠTETNOSTI UGOVORA U ŠVICARCIMA, KOJE JE SVOJEVREMENO U INTERVJUIMA IZREKAO SADAŠNJI PREDSJEDNIK VRHOVNOG SUDA, TO JE PRVI PUT DA JE NETKO S VRHOVNOG SUDA JAVNO IZREKAO ISTU TAKVU TVRDNJU!
S velikim veseljem smo proučili priručnik naslova „Nepošteni uvjeti u potrošačkim ugovorima“ koji su zajednički napisale sutkinja Vrhovnog suda RH Goranka Barać-Ručević i sutkinja OGS Zagreb Ivana Zorić.
U tome priručniku izrađenom za potrebe edukacije sudaca iznesen je čitav niz izvrsnih zaključaka u skladu s pravom EU-a, ali nas posebice vesele zaključci koji se odnose na ništetnost valutne klauzule u ugovorima o kreditu, a koji zapravo potvrđuju sve ono za što se Udruga Franak bori od svojih početaka.
Pa tako na stranici 47. toga priručnika sutkinje zaključuju:
„Može li ugovor o kreditu denominiran u CHF nastaviti vrijediti bez valutne klauzule? Je li to prema nacionalnom pravu moguće?
Iako je tumačenje nacionalnog prava isključivo u nadležnosti domaćih sudova, iz prakse ES-a bi proizlazilo da taj sud tumači da to nije moguće. Naime, odredba koja se odnosi na tečajni rizik određuje glavni predmet ugovora. Bez nje se ‘održavanje valjanosti ugovora ne čini pravno moguće’. Ovakvo pravno stajalište izraženo je u odlukama OTP Bank i OTP Faktoring, Dunai i Dziubak (C-118/17 i C-260/18).“
Na stranici 48. sutkinje zaključuju:
„Europski sud je u tom smislu istumačio da članak 6. stavak 1. Direktive 93/13 treba tumačiti na način da mu se ne protivi to da nacionalni sud, nakon što je utvrdio nepoštenost određenih odredaba ugovora o kreditu indeksiranog u stranoj valuti i koji sadržava kamatnu stopu izravno vezanu za međubankovnu kamatnu stopu za dotičnu valutu, smatra, u skladu sa svojim nacionalnim pravom, da taj ugovor ne može postojati bez tih odredaba iz razloga što bi njihovo uklanjanje za posljedicu imalo izmjenu prirode glavnog predmeta tog ugovora.
To još i više vrijedi u okolnostima kao što su one iz glavnog postupka, jer proizlazi da bi uklanjanje valutne klauzule dovelo ne samo do ukidanja mehanizma indeksacije i razlike u tečaju, već, neizravno, i do nestanka rizika promjene tečaja, koji je izravno povezan s indeksacijom u stranoj valuti kredita iz glavnog postupka. Sud je već presudio da odredbe koje se odnose na rizik promjene tečaja definiraju glavni predmet ugovora o kreditu poput onoga iz glavnog postupka, tako da objektivna mogućnost održavanja na snazi ugovora o kreditu iz glavnog postupka nije sigurna.
Drugim riječima, dopušteno je, a i jedino objektivno moguće, u situaciji poput ove, utvrditi ništetnost cijelog ugovora kad uklanjanje nepoštene ugovorne odredbe rezultira promjenom glavnog predmeta ugovora (kao što je slučaj s izmjenom ugovora o kreditu denominiranog u stranoj valuti u ugovor u nacionalnoj valuti).“
Očekujemo da će uskoro Vrhovni sud RH sazvati sjednicu Građanskog odjela, raspraviti pitanje ništetnosti ugovora u švicarcima na temelju nekoliko revizija koje se nalaze na Vrhovnom sudu RH te konačno donijeti odluku odnosno pravno shvaćanje o ništetnosti ugovora u švicarcima koje će onda obvezivati sve sudove u Republici Hrvatskoj”, piše Udruga Franak.
