1.3 C
Zagreb
Naslovnica Inozemstvo Nestanak struje u Kini najavio slom klimatskog summita i prije početka? Razloga...

Nestanak struje u Kini najavio slom klimatskog summita i prije početka? Razloga ima još…

Još jedan summit koji se bavi borbom protiv globalnog zagrijavanja, klimatskih promjena kako glasi blaža fraza, počinje u nedjelju u Glasgowu.

Prvi je bio sad već davni Kyoto čiji protokol SAD nikad nije ratificirao. Onda je došao Pariz, koji je trebao biti prijelomnica jer su svi lideri, navodno, bili svjesni ugroze nad svijetom. Što je dobro zvučalo dok na vlast u SAD-u nije došao Donald Trump. Koji je u sveobuhvatnom znanju smatrao da je globalno zagrijavanje laž, još bolje, kineska izmišljotina, pa je povukao SAD iz sporazuma i poništio većinu zelenih politika Baracka Obame. Joe Biden je sve vratio, ali izgubljeno je dragocjeno vrijeme.

EU je u međuvremenu usvojio politiku globalne prekretnice koja mijenja standarde. Stari je kontinent odlučio do 2050. godine postati klimatski neutralan. Ne cijeli, obveza se odnosi na 27 članica, može se računati da će Ujedinjena Kraljevina biti na tom tragu, ali tu je Zapadni Balkan. Čije elektrane pogonjene na ugljen zagađuju više nego sva takva postrojenja u svih 27 zemalja EU. Kad se razmišlja o nesklonosti Zapadnog Balkana u provedbi reformi koje bi ga približile članstvu u EU i ovaj podatak treba imati na umu. Glavni ulagač u takve ugljenske projekte u BiH i Srbiji je – Narodna Republika Kina.

Veliki je udarac zelenom projektu EU zadala javnozdravstvena kriza. Ekonomski oporavak nakon, bolje je reći. Koji je doživio dva snažna udarca. Prvi je snažan uzlet koji je dočekao proizvođače goriva nepripravnima. Cijele 2020. godine potražnja je bila niska, kao i cijene. Kad je potražnja naglo porasla, ponuda to nije mogla slijediti i cijene su skočile. Nije tajna da je dio članica naftnog kartela OPEC+ (u kojem se nalazi i Rusija) zadovoljno trljao ruke jer su uspjeli nadoknaditi minuse. U takvim su okolnostima mnoge zemlje posegnule za energentima koje imaju, a to nisu bili obnovljivi nego kod velikog broja velikih potrošača – ugljen.

U EU se razvila rasprava o potrebi da se u zelenu taksonomiju, popis energetskih projekata u koje se može ulagati iz europskih fondova, uključi i nuklearna energija. Među potpisnicima tog zahtjeva je i Hrvatska, u igri je nastavak rada nuklearke u Krškom. I plin, kojem sada rastu izgledi da bi morao biti proglašen prijelaznim energentom.

U takvim okvirima počinje summit u Glasgowu koji je unaprijed doživio udarac jer se kineski predsjednik Xi Jinping neće pojaviti. Ne zbog klime, nego zbog straha od zaraze. Xi nije izašao iz Kine od početka zaraze u Wuhanu početkom prošle godine. A i po Kini se kreće rezervirano. Slijedi ga i ruski predsjednik Vladimir Putin, koji se manje boji zaraze, ali je rezerviran u susretima.

Kina je drugi najveći zagađivač stakleničkim plinovima, Rusija četvrti. Za konačni je dogovor ključno da lideri budu na okupu. Dakle, dogovor će biti slab.

Londonski The Times je kao jednu najavu sastanka pripremio tekst o najvećim globalnim zagađivačima.

“Deset veličanstvenih” su Kina, koja emitira 10.175 milijuna tona ugljičnog dioksida, najviše na svijetu, ali manje od SAD-a ako se gleda per capita: po toj metrici Kina emitira 7,1 milijun, a SAD, koji ukupno emitira 5.285 milijuna tona, per capita ima 16,1 milijun.

Treća je Indija, a zatim, u skupini zemalja s više od 10 milijuna stanovnika, slijede: Rusija, Iran, Japan, Njemačka, Južna Koreja, Saudijska Arabija.

Dakle, ili ekonomske sile ili proizvođači fosilnih goriva. Ili kombinacija, u slučaju SAD-a.

Sjedinjene Američke Države su, dolaskom demokratske administracije Joea Bidena, oživjele zeleni plan slijedeći plan EU za klimatskom neutralnošću do 2050. godine. Predsjednik Biden je u Kongres uputio ambiciozni plan zelene transformacije o kojem se i dalje raspravlja. No, kad je riječ o SAD-u, glavni je prijepor vezan uz izbore 2024. godine. Međunarodni se akteri pitaju hoće li moguća nova republikanska administracija slijediti zeleni smjer. Ili će opet doći do odustajanja od preuzetih obveza kao u Trumpovom mandatu.

SAD trenutno primarno ovisi o fosilnim gorivima, nafta (35%) i plin (34%). Ugljen je na 10%, nuklearna energija na 9. Obnovljivi izvori donose samo 12% energije.

Očekuje se da će Biden u Glasgowu najaviti niz dodatnih mjera za smanjenje ispuštanja štetnih plinova. Ali, što ako republikanci osvoje Kongres 2022.?

Narodna Republika Kina je najavila da će ostvariti klimatsku neutralnost do 2060. godine. To je rekao sam Xi, što znači da nema šale. Vođa je naredio. Ali, nedugo nakon toga je porasla potrošnja ugljena jer je u jednoj pokrajini došlo do nestanka električne energije. U Kini je društveni dogovor jasan: javnost prihvaća Partiju dok jamči rast kvalitete života. Nestanak struje se ne uklapa u to.

Ugljen generira 56,8 posto ukupne energije. Udio opada, ali ne i potrošnja ugljena jer je opseg ekonomije sve veći. Ipak, navodi The Times, Kini se mora priznati da intenzivno radi na razvoju obnovljivih izvora energije. Prošle je godine razina intenziteta ugljika smanjena za 48,4% u odnosu na 2005. godinu. Peking je pokrenuo projekte solarne i vjetroenergije snage 100 gigawatta, što je više nego cijeli energetski sustav Ujedinjene Kraljevine.

Indija je poseban slučaj. Treći globalni zagađivač ukupno (2.616 milijuna tona), ali vrlo nisko kad je riječ o zagađenju per capita – 1,9 milijuna. U Rusiji 11,5, Njemačkoj 8,4, Južnoj Koreji 11,9. Sporna točka je ovisnost o ugljenu na koji otpada oko 70 posto proizvodnje energije. Ali, navode međunarodne organizacije koje prate smanjenje onečišćenja, Indija ispunjava obveze. New Delhi se obvezao do 2030. godine imati 40% energije iz obnovljivih izvora, a trenutno je na 25%. Prema ritmu tranzicije očekuje se da će cilj biti ispunjen. Pa onda i klimatska neutralnost 2060. godine.

Premijer Narendra Modi će zato u Glasgowu tražiti izuzeća kako ne bi došlo do usporavanja razvoja. Što će druge zemlje iskoristiti da ostvare parcijalne ustupke.

Rusija je vitalno ovisna o prodaji energenata koji donose 35% proračuna. Predsjednik Vladimir Putin nije bio protivnik ideje globalnog zagrijavanja, ali se nije time pretjerano zamarao. Poznata je njegova izjava prije više od deset godina da je zagrijavanje dobro jer će u Rusiji biti toplije. Neće doći u Glasgow jer ne dolazi Xi. Ali je najavio da će Rusija do 2060. godine biti klimatski neutralna. Dok se ne poduzima gotovo ništa na tom planu, plin i ugljen su glavni izvori energije, obnovljivih izvora, ako se isključe hidroelektrane, gotovo da i nema.

Moskva bi možda i nastavila s takvom politikom da EU nije donijela uredbu o uvođenju ugljičnog poreza: proizvodi iz zemalja koje se ne pridržavaju pravila o zelenoj proizvodnji bit će dodatno ocarinjeni. Što bi ruskim tvrtkama donijelo oko 1,1 milijardu eura dodatnih troškova uz prijetnju gubitka tradicionalnog europskog tržišta koje bi se moglo okrenuti zemljama sa zelenom proizvodnjom.

Saudijska Arabija je nalik Rusiji s važnom razlikom: najveći je zagađivač per capita među prvih deset sa 17 milijuna tona štetnih emisija. Razlika je što neformalni lider, prestolonasljednik Muhamed bin Salman, stalno donosi ambiciozne planove restrukturiranja ekonomije kako bi se lišila ovisnosti o prodaji nafte. Uz izgradnju solarnih megaelektrana. No, od toga se gotovo ništa ne vidi. Za razliku od Ujedinjenih Arapskih Emirata koji na tome rade intenzivno.

U Rijadu trenutno traje velika rasprava: okrenuti se obnovljivim izvorima ili uživati u trenutku visokih cijena nafte i plina koje će, vjerojatno, potrajati jer većina globalnih naftnih divova smanjuje ulaganja u crpljenje fosilnih goriva. Financijske institucije u sve većem broju odbijaju financirati projekte vezane uz fosilna goriva. Europska investicijska banka se, primjerice, proglasila zelenom bankom. Kraljevska obitelj u tome vidi mogućnost da nastavi puniti riznicu petro dolarima.

Hrvatska nije među prvih 90 globalnih zagađivača, prenosi Jutarnji.

Najnovije

Još iz rubrike