-4.2 C
Zagreb
Naslovnica Aktualno Otvoreno HRT-a: Hoće li povećanje minimalne plaće popraviti životni standard?

Otvoreno HRT-a: Hoće li povećanje minimalne plaće popraviti životni standard?

Što donosi rebalans proračuna? Koliki je dug zdravstva opterećenog pandemijom i kako ga smanjiti?, pitanja su u večerašnjoj emisiji Otvoreno urednika i voditelja Mislava Togonala.

Ako je prosječna plaća 7118 kuna, hoće li dizanje minimalne na neto iznos od 500 eura popraviti životni standard najugroženijih? Neke su od tema o kojima su govorili Zdravko Marić, potpredsjednik Vlade i ministar financija, Vilim Ribić, predsjednik Gospodarsko-socijalnog vijeća, Damir Zorić, glavni direktor HUP-a, Siniša Hajdaš Dončić (SDP) i Davor Vagić, ravnatelj KBC Sestre milosrdnice, piše HRT.

Marić: COVID je do sada koštao 40 mlrd. kn

Na pitanje kako komentira da se govori kako povlači neki popularni potez, a ceh plati netko drugi, primjerice kada se radila porezna reforma, uzeli su gradovima i lokalnoj samoupravi, Zdravko Marić, potpredsjednik Vlade i ministar financija, rekao je da je jedina mjera koja nije bila kompenzirana lokalnoj samoupravi mjera o smanjivanjima za mlade.

– Uz sve kompenzacije koje smo napravili, promijenili smo Zakon o financiranju jedinica lokalne i područne samouprave, dodao je.

Bilo je mnogo oporbenih zastupnika, a čelnika lokalne samouprave koji su bili jako zadovoljni tim mjerama.

Što se tiče ove mjere vezano za minimalac, rekao je ministar, o tome ćemo još razgovarati.

Na minimalnoj plaći je, prema statističkim podacima, dodao je, oko 51.000 građana i najveći teret je na djelatnostima kože, obuće i odjeće. Naša uloga je da ne dozvolimo da “stave ključ u bravu”, sve vrijeme rade na tome, objasnio je.

Marić je rekao da oni imaju mandat poreznih obveznika da upravljaju poreznim novce, a COVID je do sada koštao 40 mlrd. kn.

– Najveći dio su bile mjere za očuvanje radnih mjesta, za gospodarstvo, rekao je.

Ministar je govorio o tome što donosi rebalans proračuna, rekao je da su danas objavili prezentaciju s detaljnijim prikazom, sve je sublimirano, stavke su pregledne.

Vagić: Mislim da prvi put krećemo probati napraviti nešto drugo

Bolnice su, kažu, glavni generator duga. Na pitanje što se može napraviti, Davor Vagić, ravnatelj KBC Sestre milosrdnice, rekao je da na rebalans proračuna gleda kao na početak reforme zdravstva.

– Ovo je nešto što je ova vladajuća garnitura naslijedila od prijašnjih, ja radim od 1994. i ovo je “enta” sanacija zdravstvenog sustava i uvijek je na ovaj način funkcioniralo. Mislim da prvi put krećemo probati napraviti nešto drugo, rekao je.

Vagić je objasnio da se može napraviti jednom objedinjenom, ali poštenom javnom nabavom, a nakon toga treba još neke stvari napraviti. Primjerice, što se tiče skupih lijekova, treba pratiti ishod liječenja, to je bitna stvar da vidimo što od toga imamo. Razgovaralo se i o plaćanju po učinku. To se može napraviti, smatra, ali uz određeni period. Tu trebaju biti irealne cijene i prijelazni period. Važnim smatra i informatizaciju – da se u svakom trenutku zna što se u sustavu događa.

Osvrnuo se i na trošak COVID-19, više od 3 mlrd kn je otišlo samo na virus, a mi smo u četvrtom valu i cijena će biti velika. Ovo će sigurno stati u fazi, dodao je, amo mi ne znamo kada.

– To ovisi o nama, našem ponašanju (…) Trebamo se držati mjera, ne shvaćati ih labavo, a cijepljenje je jedini izlaz iz cijele ove priče i drago mi je da ljudi polako to počinju shvaćati, kaže.

Vagić je objasnio da je na testiranja potrošeno 1 mlrd. kn, toliko i na liječenje, a 600 mil. kn su do sada plaćena cjepiva.

Komentirao je derutnost KBC-a Sestre milosrdnice nakon potresa, rekao je da je to realnost, to se sada treba obnoviti iz Fonda solidarnosti. Naglasio je da reformom zdravstva treba napraviti bolnički sustav za 21. stoljeće, piše HRT.

Najnovije

Još iz rubrike