5.8 C
Zagreb
Naslovnica Gospodarstvo Most za još jedan otok, ministarstvo izložilo plan: Iste duljine kao Pelješki,...

Most za još jedan otok, ministarstvo izložilo plan: Iste duljine kao Pelješki, cijena višestruko niža – pola milijarde

Još u srpnju je bilo jasno tko je zainteresiran za graditi ovaj most, sada bi trebalo otići korak dalje prema procvatu otoka, ali i zaštititi ga od devastacije.

Sitna vijest na lokalnom otočnom portalu, ali od nacionalnog značaja. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture predstavilo je rezultate studije izgradnje mosta kopno-otok Pašman.

Portal Otoka Pašman prenosi da bi most bio duljine 2203,5 metara ili otprilike duljine Pelješkog mosta, da ne bi bio viseći, nego gredni most, što bi značilo da bi bio višestruko jeftini, odnosno 452 milijuna kuna, a da bi građevinarima za njegov dovršetak od zabijanja prve lopate u obalu trebalo tri godine.

Most koji bi povezivao Pašman s kopnom sastojao bi se od dva dijela, prvoga koji bi išao od Pašmana do otočića Ričula, sićušne krpice tla u neposrednoj blizini razvikanog Galešnjaka u obliku srca kojega se običava reklamirati po turističkim plakatima skoro već i do granice kiča, te od Ričula do kopna.

Ovakvim mostom u konačnici bi se s kopnom povezao i Ugljan zato što su Ugljan i Pašman još od 1972. međusobno povezani mostom Ždrelac, duljine 210 metara.

Jedno plus drugo, ovakvim zahvatom s kopnom bi se direktno povezalo oko 9000 stanovnika dva otoka, što bi sa sobom nosilo sve pozitivne, vjerojatno i neke negativne, posljedice po ekonomiju, demografiju, ekologiju…

Projektu gradnje mosta kopno-Pašman u srpnju ove godine jedan je prilog posvetio RTL. Tada se još baratalo s mogućnosti da takav most bude viseći, što bi značilo i višu cijenu, 617 milijuna kuna. Sada se, međutim, pokazalo da bi most mogao biti gredni zbog kamenitog dna na ovoj točki Jadrana i prosječne dubine između 13 i 14 metara.

U srpnju je rečeno i to da će studija izvedivosti odgovoriti i na pitanje bi li bilo moguće ovaj projekt financirati iz fondova Europske unije, kao što je najvećim dijelom bilo slučaj kod Pelješkog mosta, ili bi se trebalo ići u javno-privatno partnerstvo. Načelnik Općine Pašman HDZ-ovac Krešimir Ćosić tada je otkrio:

“Ovaj četvrtak su nas posjetili predstavnici kineske tvrtke koja gradi Pelješki most. Ponudili su suradnju, mogućnost izvedbe, projektiranja. Ako može, (onda) preko EU fondova, a ako ne, oni mogu i koncesionirati most.”

Rekao je tada i da bi mogućnost koncesije značila i naplatu cestarine, ali da bi cestarina “svakako bila jeftinija od trajekta”.

Načelnik druge pašmanske općine, Općine Tkon, 27-godišnji Anđelo Palaškov s Nezavisne liste mladih, tada je za most rekao:

“Smanjio bi i trošak izgradnje objekata, kako za domaće stanovništvo kad rade sebi kuće, tako i za nove investitore jer morate biti svjesni da svaka izgradnja na otoku je u startu skuplja 20 do 30 posto zbog prijevoza trajektom.”

Na otoku su svjesni da bi most dijelom i poremetio dosadašnji način života, ali s druge strane, značio bi velike prednosti. Pašman je, inače, 12. otok po veličini u Jadranskom moru, istodobno je i jedan od najzelenijih, odnosno pod zelenilom jedan od najvećih udjela svoje površine, što bi u slučaju povezivanja i pretpostavljene urbanizacije također nešto značilo.

Prije dvije godine u zadnji trenutak Pašman je izgubio investiciju od čak pola milijarde dolara na ovom otoku. Bila je riječ o ideji gradnje “turističkih apartmana, marina, vila, plaža i rekreacijskih sadržaja”, s time što je ovo posljednje trebalo značiti i golf terene.

Povijest će vremenom možda i zaboraviti da je Teksašanin Jeff Blackard od ulaganja na Pašman odustao samo pola sata prije isteka roka za potpisivanje ugovora.

Blackard se tada požalio, između ostalog, na izostanak pomoći lokalnih vlasti u njegovim zamislima da se golferske terene uvrsti u prostorne planove, zatim na izdavanje potrebnih dozvola za marine i plaže i na otkup privatnog zemljišta na kojima je on namjeravao graditi.

Pažljivim iščitavanjem može se prepoznati set problema koji se i inače pojavljivao u određenim planovima krupnog kapitala s nekim mjestima na Jadranu. Blackardu nije bilo po volji to što terena za golf nema u prostornim planovima, a iz nekog razloga nisu mu bili po volji niti privatni vlasnici zemljišta izvan područja na kojima je on namjeravao graditi, piše RTL.

Najnovije

Još iz rubrike