5.8 C
Zagreb
Naslovnica Aktualno Milanović o migrantima i Schengenu: Zašto bi se Hrvatska trudila više nego...

Milanović o migrantima i Schengenu: Zašto bi se Hrvatska trudila više nego što se trudi i zašto bi se trudila onoliko koliko se trudi ako za to neće biti nagrađena

Na poziv predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića predsjednik Republike Malte George Vella, sa suprugom, boravi u državnom posjetu Republici Hrvatskoj, koji je započeo svečanom ceremonijom u Uredu predsjednika Republike Hrvatske. Nakon tête-à-tête susreta dvojice predsjednika i bilateralnih razgovora službenih izaslanstava Republike Hrvatske i Republike Malte, održana je konferencija za medije dvojice predsjednika.

Istaknuvši kako je sastanak održan „u duhu lijepih i dobrih odnosa Hrvatske i Malte“, predsjednik Milanović istaknuo je turizam, problem migracija i malteška iskustva u eurozoni kao neke od važnih tema o kojima su razgovarali. „Malta živi od turizma. U Hrvatskoj turizam ima preveliki udio, no na Malti je taj udio dvostruki, ali to svejedno ne sprečava Maltu da bude visoko uređena i vrlo uspješna država. Ima dosta stvari koje se od Malte može naučiti, vidjeti kako to rade“, rekao je predsjednik Milanović.

Govoreći o valu migracija kojemu je Malta, kao otvorena država, izložena, predsjednik Milanović je rekao: „Jedna mala nacija kao Malta, usred Mediteranskog mora – nacija posebne kulture, jezika i identiteta, drukčija od ostalih a opet cijelo vrijeme otvorena u svakom pogledu – u stanju je zrelo, hladno i humano promišljati tešku temu migracije, dok u nekim srednjoeuropskim državama samo što nisu počeli naoružavati stanovnike. Nevjerojatna razlika. To samo govori koliko je otvorenost, posebno za male ekonomije, važna. Svaka čast što se Malte tiče“.

Govoreći o migracijama s kojima je suočena Hrvatska, predsjednik Milanović je podsjetio kako Hrvatska ima problem jer je na vanjskom braniku šengenske zone, a nije u šengenskoj zoni. „To nas i našu reputaciju dovodi u nezgodnu situaciju, jer ako hrvatska policija ne čuva granicu onda je Hrvatska nepouzdana i ne radi svoj posao. Ako hrvatska policija radi svoj posao i katkada pogriješi, prekorači ovlasti, onda je to nešto zbog čega dio Europe u Hrvatsku upire prstom. To nije fer. Zato ta pitanja treba razriješiti u obostranom interesu. Zašto bi se Hrvatska trudila više nego što se trudi i zašto bi se trudila onoliko koliko se trudi ako za to neće biti nagrađena“, zapitao je predsjednik Milanović i zatražio podršku Malte za ulazak u šengensku zonu. „Nadam se da ćete nas podržati da što prije uđemo u šengensku zonu, mislim da je to dobro za Hrvatsku, ali i da je jako dobro za EU“, dodao je.

Iskustva Malte u eruozoni također je bila tema razgovora dvojice predsjednika. Predsjednik Milanović pri tome smatra kako hrvatska ekonomija ima dodirnih točaka s malteškom, jer je jako izložena sektoru usluga, posebno u turizmu. „Naša ekonomija nije izrazito izvozno orijentirana, isto smo uslužna ekonomija i to je jedan od razloga zašto mislim da će euro za Hrvatsku biti više dobar nego loš. Ulazak u eurozonu nije sitnica, to je zauvijek odricanje od nacionalne valute, to se ne radi razdraganog srca, nego hladne glave“, poručio je predsjednik Milanović.

Odgovarajući na pitanje o proširenju EU, predsjednik Malte je rekao: „Kada je riječ o zapadnom Balkanu, mi smo se oduvijek zalagali da zapadni Balkan s vremenom postane dio EU. To nije jednostavno, znamo za izazove koji postoje među različitim zemljama, međutim, mi smo primijetili da je u proteklih nekoliko godina došlo do velikih poboljšanja. Balkanske zemlje će sasvim sigurno imati veću stabilnost i sigurnost kada postanu s vremenom članice EU, a EU je zapravo nepotpuna bez zemalja članica sa zapadnog Balkana. Zemlje poput Hrvatske i Slovenije su postale članice i svakako mogu pomoći, one mogu pokazati put. Proces ulaska u EU je dugačak, za njega su potrebna određena žrtvovanja, ali siguran sam da postoji snažna volja i u EU i na zapadnom Balkanu da postanu članice“.

Predsjednik Milanović, pak, ponovno je upozorio kako puno toga ukazuje na činjenicu da se odugovlači s ulaskom tih država u EU. „Puno toga ukazuje da EU ima takvu politiku zato što je u stvari nema, da se kupuje vrijeme i godine prolaze. Hrvatska se dosta namučila i oznojila da bi ušla u EU i to po strožim kriterijima nego ijedna od bivših država socijalizma. Hrvatska je platila malo višu cijenu da bi ušla u EU. Ovo što se sada događa s Bosnom i Hercegovinom i drugim državama nije ohrabrenje, nego je to odugovlačenje u kojem se pregovori ni ne započinju ili se odgađaju. Hrvatskoj je u interesu da se taj problem riješi na način da ta regija bude sigurna. Kada govorimo o zapadnom Balkanu, moramo govoriti o stabilnosti, o predvidivosti i sigurnosti, a na kraju govorimo i o novcu jer su to temeljito osiromašene države. Neke su možda malo napredovale, kao Kosovo i Makedonija, ali BiH i Srbija su vraćene na početak ili možda još malo natrag u odnosu na ono kakve su mogle biti. Ne osjećam se sjajno u takvom okruženju i želim stabilnijeg susjeda“, rekao je predsjednik Milanović.

„Moj posjet potvrđuje fantastičan odnos dviju zemalja i prijateljstvo koje se godinama razvija između naših naroda. Predsjednik Milanović je izrazio želju za daljnjim jačanjem naših odnosa i za to postoji veliki potencijal u području trgovine, inženjerstva, obrazovanja, pomorstva i turizma“, rekao je još predsjednik Vella u izjavi za medije nakon sastanka. Govoreći o turističkoj suradnji i sve većem broju hrvatskih turista koji posjećuju Maltu, predsjednik Vella je izrazio nadu da će se zastoj u turizmu, izazvan koronom, uskoro početi vraćati u normalu i da će turisti iz Malte u većem broju dolaziti u Hrvatsku. „Unutar EU nam se otvaraju razne prilike za suradnju, Malta želi nastaviti odličnu suradnju koja je postignuta prilikom hrvatskog predsjedanja EU. Siguran sam da će naše dvije zemlje dati sve od sebe da riješe izazove koje stoje pred nama. Malta je zabrinuta zbog migrantskih pritisaka i sve većeg broja migranata, to je izazov za EU, time se ne mogu baviti samo izložene zemlje“, poručio je između ostaloga predsjednik Malte George Vella, piše Ured PRH.

Najnovije

Još iz rubrike