Ravnateljica Uprave za klimatske aktivnosti u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, a nekada i meteorologinja na RTL-u, Dunja Mazzocco Drvar podijelila je na Facebooku čemu je svjedočila dok je bila na groblju na Mirogoju.
Tako je ponovno pokazala kako mnogi ne shvaćaju ozbiljno zašto je važno odvajati otpad.
“Sunčanu jesensku nedjelju, tjedan dana pred Sve svete, brojni Zagrepčani koriste da odlazak na groblje. Mirogoj je predivan u ovo doba godine, svako je stablo drugačije nijanse, a žuto narančasti, crveno smeđi tepisi, prostrti pod bjelogoricu kojoj društvo prave smaragdni čempresi, krase i Gaj urni u kojem je ta koncentrirana raskoš boja još upečatljivija nego na starom razbacanom groblju.
Dani su to u kojima Mirogojem redovito prošetam i ja. Ne zato što patim na to da su grobovi najmilijih uređeni prije nekog kalendarom zadanog datuma ili prije nego što su to učinili prvi susjedi, nego zato jer je mami godišnjica i to su dani kad svakako nastojim svratiti do nje.
Već je mnogo godina nema, a ja se i dalje sjećam kako sam oduvijek ovamo dolazila s njom. Obilazeći grobove bližih i daljih rođaka pričala mi je obiteljske priče, opisivala pradjeda Vilima i prabaku Mariju koje nisam nikad upoznala, govorila mi o nasljeđu i običajima. Razgovori su uvijek bili živahni, ali dostojanstveni. Da povičem, bilo bi me sram. A tako smo se i ponašale.
Znala sam da se ne smije gaziti po grobovima, čak ni među njima ako popločana staza nije baš predaleko. Da zagazim na mramor, bilo bi me sram! Nije lijepo ni kleknuti na nadgrobnu ploču ako baš ne moraš obrisati najteže dohvatljiv dio spomen-ploče.
Po vodu ideš do franceka i korišteni kanistar uvijek vraćaš na mjesto, a posuđenu metlicu od susjeda odložiš na točno isto mjesto iza ploče s kojeg si je i uzeo. Jer groblje je mjesto na kojem se zna red. I to zbog živih, a ne zbog mrtvih!
Da ostavim bilo gdje, bilo bi me sram,” napisala je u prvom dijelu svoje objave Dunja te nastavila:
“Za ove Sisvete u savršeni sklad toplih jesenskih nijansi okupanih pomalo zubatim listopadskim suncem savršeno se uklapaju i potpuno novi kontejneri za biootpad, kao i oni za plastiku i metal. Zapravo, taj bi sklad bio savršen da smeđi kontejner nije krcat plastičnim vrećicama i potrošenim lampionima.
Na naljepnici velikoj skoro pol metra s pol metra sasvim jasno piše što se treba odložiti u kontejner. Precizno su navedeni vijenci, cvijeće, suho lišće, granje, trava i korov. Iako sumnjam da posjetitelji groblja brinu o tome je li zelenje koje je vjetar nanio na njihovu nadgrobnu ploču trava ili korov, čak je i to jasno definirano.
Pokraj te naljepnice na kontejneru jasno piše da je novac za njega nabavljen iz sredstava Europske unije iz Kohezijskog fonda. O koheziji ovdje nema govora. A ta sredstva ionako su neki bogomdani novac iz neke daleke Europe.
Zaboravljamo međutim da domovina uplaćuje u europski budžet gotovo pola milijarde eura godišnje odnosno 330 EUR po zaposlenom Hrvatu. Ili 130 EUR po Hrvatu. Jasno je dakle da je svatko od nas koji se danas muvamo oko njih sudjelovao u kupnji spremnika za otpad koji bi trebali pomoći da groblja izgledaju još dostojanstvenije nego do sada”, napisala je, piše RTL.
