Da Hrvati gutaju tablete k’o bombone – gotovo pa i nije vijest. No, kad zbog posljedica koronakrize poraste potrošnja lijekova protiv depresije i tjeskobe, stanje je zabrinjavajuće. I ne poseže se samo za šarenim tableticama.
Tableta za tabletom. Pod pritiskom koronakrize, straha od zaraze i tjeskobe u izolaciji, mnogi posežu za lijekovima za smirenje. Traže brzopotezno rješenje.
“I ja sam među njima, ali nisam koristila antidepresive. Skoro smo svi u depresiji u zadnje vrijeme – u nedostatku izlazaka, druženja. Ipak smo mi svi socijalna bića”, rekla je Jasna iz Zagreba.
Čedo iz Zagreba je rekao: “Pola vremena provodim u Hrvatskoj, pola u Americi – tamo je preko 50 posto ljudi na antidepresivima već dulje, a kad je situacija kao korona, još više je i izraženo. Stanje u kući, nema novca, briga za posao.”
Živci su sve tanji, problemi se gomilaju. Tope se zalihe antidepresiva i anksiolitika. Da ih se pilo i propisivalo češće, itekako vide u ljekarnama.
Toni Vidović iz Gradske ljekarne Zagreb kaže: “S obzirom na situaciju u zadnjih godinu, dvije, nije ni čudo da imaju veću potrebu za lijekovima za smirenje i lijekovima koji djeluju na psihu. To su lijekovi koji imaju potencijal ovisnosti, tako da je uvijek potrebno biti na oprezu.”
Na obje te skupine lani je otišlo oko 204 milijuna kuna. Istodobno je ukupno na lijekove u Hrvatskoj potrošeno čak 8,4 milijarde kuna.
“Podaci za 2020. zasad zaista ne ukazuju na to da bi bilo bilo ikakve zlouporabe”, rekla je Ivana Šipić Gavrilović iz HALMED-a.
“Primjećuje se rast potrošnje kanabisa, kokain je zadnjih godina napravio jedan boom i na europskom tržištu je droga ‘broj dva’. Tu je još uvijek heroin, dio opijatskih ovisnika konzumira i sintetske droge. Ipak, tijekom COVID-a je zabilježen pad konzumacije esctasyja”, izjavio je Željko Petković, pomoćnik ravnatelja HZJZ-a za suzbijanje zlouporabe droga.
Podaci su zabrinjavajući: samo na kokain godišnje na europskom tržištu odlazi vrtoglavih 9 milijardi eura.
“Prošle je godine na ulasku u EU zaplijenjeno više od 220 tona kokaina. Balkanski narkokarteli su umiješani u distribuciju i naravno, uvijek takva roba dođe”, dodaje Petković.
Posljedice suživota s virusom osjetili su i u najvećoj i najstarijoj hrvatskoj psihijatrijskoj klinici. Liječnička pomoć traži se više nego prije koronakrize – i mladi i odrasli, bez obzira na dob.
“Za 20 posto se povećao broj dolazaka u naše vanbolničke sustave liječenja. U bolničke ne toliko. U tom smislu smo imali i porast broja onih ljudi koji nikad dosada nisu liječeni”, rekla je dr.sc. Petrana Brečić, ravnateljica Klinike za psihijatriju, Vrapče.
Sve ono što ih prije nije smetalo, sada je izvor nezadovoljstva, kaže Brečić: “Ljudi su jako frustrirani, uplašeni, gube snagu, volju i energiju. Ovo nam je preteška kriza i stalno razmišljamo – što ćemo, kako ćemo, kako će biti. To je na kognitivnoj razini sasvim normalno, ali emocionalno se silno iscrpljujemo.”
Naći izlaz iz situacije koja ugrožava mentalno zdravlje nije uvijek lako, a nisu ni svi jednako otporni na virus zbog kojeg mnogima izmiče tlo pod nogama i vape za pomoći, piše Dnevnik.hr
