5.8 C
Zagreb
Naslovnica Aktualno U 9 godina sindikati izgubili petinu članstva: Samo u obrazovanju zastupaju više...

U 9 godina sindikati izgubili petinu članstva: Samo u obrazovanju zastupaju više od 50% zaposlenih

Pola godine nakon početka procesa utvrđivanja broja članova u sindikatima javnih službi Povjerenstvo za utvrđivanje reprezentativnosti Ministarstva rada i mirovinskog sustava dostavilo je sindikatima podatke o utvrđenom broju članova. Podaci su temelj za donošenje odluke o sastavu Pregovaračkog odbora sindikata javnih službi u pregovorima o novom Temeljnom kolektivnom ugovoru (TKU) za službenike i namještenike u javnim službama. Predstavnik jednog od reprezentativnih sindikata, Željko Stipić iz Školskog sindikata Preporod, otkriva kako je od Ministarstva rada dobio potvrdu da bi pregovori s predstavnicima Vlade oko TKU-a trebali početi oko 20. listopada.

Podaci Povjerenstva pokazuju kako nije zaustavljen dugogodišnji trend smanjenja broja članova sindikata. Od ukupno oko 180 tisuća radnika u obrazovanju, znanosti, zdravstvu, socijalnoj skrbi, kulturi te mirovinskom i zdravstvenom osiguranju sindikalno je organizirano znatno manje od polovine radnika, odnosno njih oko 75 tisuća. U 2017. godini 11 reprezentativnih sindikata brojalo je 79.885 članova, a 2012. imali su 92.481. Stipić primjećuje kako je stanje posebno zabrinjavajuće u zdravstvu, u kojem broj sindikalno organiziranih radnika jedva prelazi 26 tisuća.

Novo prebrojavanje članstva pokazuje da je pet sindikata – Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara – medicinskih tehničara, Sindikat hrvatskih učitelja, Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja, Nezavisni sindikat zaposlenih u hrvatskom zdravstvenom osiguranju i Sindikat djelatnika u kulturi – status reprezentativnosti steklo zato što imaju najbrojnije članstvo u svojim područjima. Isti je status ostvarilo i šest sindikata s najbrojnijim članstvom: Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi, Sindikat zaposlenika u hrvatskom školstvu Preporod, Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske, Hrvatski liječnički sindikat i Sindikat KBC-a Rebro. U odnosu na prije četiri godine dogodila se samo jedna promjena – status reprezentativnosti u javnim službama izgubio je Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika RH. Njegovo jer mjesto zauzeo Sindikat KBC-a Zagreb.

Kako pojašnjava Stipić, iako je stanje u obrazovanju nešto bolje nego primjerice u zdravstvu, smanjuje se broj članova i školskom sustavu. Ukupan broj sindikalno organiziranih radnika u obrazovanju je oko 46 tisuća.

– Obrazovanje je jedino područje u kojem broj sindikalno organiziranih radnika značajno premašuje 50 posto. Unatoč gubitku od gotovo tri tisuće članova unatrag četiri godine, Sindikat hrvatskih učitelja s oko 22.400 članova i dalje je sindikat s najbrojnijim članstvom. Slijede ga Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama s 9700 članova i Preporod s 8100 članova. Nešto manje od šest tisuća članova ima Nezavisni sindikat znanosti i visokog školstva – pojašnjava Stipić.

Razloge smanjenja sindikalnog članstva sociolozi su više puta pojašnjavali tezom kako su sve do početka 2000.-ih godina na tržištu rada prevladavali radnici koji su se masovnije početkom 80-ih godina učlanjivali u sindikate. Oni su postupno odlazili u mirovinu, a zapošljavaju se generacije mladih za koje vrijede neka druga pravila. Riječ je o europskom, ali i globalnom trendu. Jedan od razloga zašto se mladi ne učlanjuju u sindikate jest taj da ih se sve više zapošljava u manjim poduzećima i uslužnim djelatnostima, koji su slabije sindikalno organizirani.

– Iako se unatrag četiri godine ponešto usporio trend smanjenja brojeva članova sindikata, nažalost i dalje pada interes za sindikalno organiziranje. Sindikate se neuspješnima doživljava čak i onda kada, pritiscima ili pregovorima, uspiju izboriti povišicu plaće. Tako se smanjio broj članova sindikata čak i u školstvu, unatoč porastu plaća – objašnjava Stipić.

Po njemu, pred sindikatima su možda i najteži pregovori o TKU-u: porast troškova života otapa sve povišice plaća. Rast cijene goriva obezvrijedio je, naglašava Stipić, ugovorenu naknadu za prijevoz, pa bi se iznose svih postojećih materijalnih prava moralo uvećati.

– Ukratko, očekivanja članstva bit će, potpuno opravdano, nikad veća, a ako stav Vlade bude tvrd, pregovori će vrlo lako biti zamijenjeni sukobom – predviđa predsjednik Preporoda, piše Jutarnji.

Najnovije

Još iz rubrike