Gost Novog dana bio je ministar graditeljstva Darko Horvat koji je govorio o izmjenama Zakona o obnovi.
“Mi ćemo tijekom sutrašnjeg dana proći sve saborske odbore, u srijedu je plenarna sjednica do kraja koje je moguća intervencija kroz amandmane. Vlada će u četvrtak zasjedati vrlo rano, nakon sjednice Vlade krenula bi procedura analize pristiglih amandamana i očekujem da sjednici sljedeći četvrtak verifikaciju amndamna koje ćemo prihvaćati i onda sljedeći petak glasanje. Siguran sam da će velika većina saborskih zastupnika potvrditi koncept. Pa nakon toga objava u Narodnim novinama pa nakon toga primjena novih pravila ponašanja. To je jedan obiman i zahtjevan posao”, rekao je Horvat.
Priznaje da je obnova spora, no kaže da je to kompliciran posao.
“Proces niti je jednostavan niti je lak. Rekli smo da će to trajati izvjesno vrijeme. Ono što nas je zateklo u nekim mjestima, općinama pa i u Zagrebu, nije jednostavno za raszriješiti. Mogu se složiti sa svima koji kažu da relativno dugo traje, ali probali smo s jednim kocneptim smatrajući da je stanje na terenu uređenije nego što smo ga zatekli, ovaj novi model imat će puno manje kamena spoticanja i siguran da će polučiti puno, puno dužu dinamiku”, rekao je Horvat.
Puno je prašine diglo podizanje pragova javne nabave. Iz oporbe kažu da je to “plodno tlo za korupciju”.
“Ti pragovi su i danas definirani u direktivi temeljem koje je konstruiran Zakon o javnoj nabavi uz Hrvatskoj. Ispod toga svaka zemlja određuje svoja pravila ponašanja, tako ćemo i mi – prag od 200.000 kuna dižemo na gotovo milijun i prag od 500.000 kuna na 39 milijuna kuna. Ne zato da bismo nekome pogodovali, nego da bismo hrvatskim poduzetnicima koji se javljaju u procesu obnove maksimalno olakšali ovaj administrativni posao. Sve nabave iznat 200.000 i 500.000 kuna bit će od početka biti vidljivi u elektroničkom oglasniku javne nabave. Sve će biti transparentno i vidljivo svima”, rekao je Horvat.
Žalbe, koje su dosad usporavale javne nabave, će i dalje postojati, ali će rokovi biti kraći te će se na taj način sve ubrzati, rekao je Horvat.
Komentirao je i obnovu nelegaliziranih objekata.
“Ne možete prolaziti pokraj nelegaliziranih objekata i praviti se da oni ne postoje. Mi ćemo u javnom interesu konstrukcijski obnoviti sve što se jednog dana može legalizirati. Probali smo identificirati zbog čega danas na potresu pogođenom području imamo 25.000 praznih košuljica gdje su građani podnijeli zahtjev za legalizacijom, ali nikad nisu napravili projekt izvedenog stana, prijavni list, geodet nije bio angažiran da napravi snimku objekta temeljem čega bi se objekt mogao upisati u katastar. Kad smo došli do spoznaje da je veliki kamen spoticanja, u prosjeku, 20-30 kuna potrebnih da bi te akcije napravili, jedna komponenta je upravo ta socijalna neimaština. U ovom trenutku inzistirati na tome da ti građani, da tih 25.000 košuljica pretvorimo u tzv. postojeće objekte, mislim da je jednostavno na terenu neizvedivo. Mi u segmentu konstrukcijske obnove tim ljudima saniramo konstrukciju, što je ustvari oko 50 posto ukupnog troška objekta. Oni koji će ići nakon konstrukcijske obnovi ići prema cjelovitoj, ostaje financirati građanima”, rekao je.
Procjena segmenta cjelovite obnove javnih objekata i konstrukcijsku obnovu privatnih objekata procijenjena je na 42 milijarde kuna. Pitanje je ipak hoće li građani moći financirati razliku između cjelovite i konstrukcijske obnove.
“Razlika će se moći financirati ili zjamovima ili kreditima ili vlastitom akumulacijom ako ona postoji. Moramo spriječiti mogućnosti da nam dio novca koji Vlada osigura ne bude preblem bilo kakvih ovršnih postupka ili da se njime manipulira”, rekao je Horvat.
Za one kojima su srušene kuće postoji gradnja zamjenske obiteljske kuće.
“Njih će graditi Fond ili Središnji državni ured. Također, zakonom dajemo mogućnost kupiti nekretninu ili gotov stan, bez da gradimo kuću”, rekao je Horvat.
Dodaje da će se zamjenske kuće graditi u mjestima gdje je ljudima srušena kuća, da neće nikoga tjerati da seli u nek idrugi dio Hrvatske. Eventualno će se, kaže Horvat, bude li to potrebno, u mjestu graditi nova ulica ili kvart.
“Vodili smo se europskim standardnom i njega transformirali s time da smo ga povećali za 10 kvadrata. U razgovorima s arhitektima došli smo do toga da 45 kvadrata nije funkcionalno za obiteljsku kuća za dvočlanu obitlej. Zato smo povećali za 10 kvadrata. Obiteljske kuće i stanovi gradit će se od 55, 70 i 85 kvadrata, s time da ćemo svakome tko želi nadstandard omogućiti da sam financira taj nadstandard”, rekao je Horvat.
Komentirao je i svoj odnos sa šefom Fonda za obnovu Damirom Vanđelićem.
“Jasna poruka hrvatskoj javnosti, kolega Vanđelić već to sve zna, svih pet sugestija Fonda je ugrađeno tako da smatram da nakon ovih izmjena Zakona nema više bilo kakvog razloga za bilo kakvu komunikaciju preko medija. Ako imamo što reći, ako smo nešto zaboravili, želimo unaprijediti sustav, Ulica Rep Austrije 20, Ministarstvo je adresa na kojoj se to može riješiti”, zaključio je Horvat.
