Pelješki most sa svoja elegantna 2404 metra opasao je Malostonski zaljev i spojio Hrvatsku. Skladno se uklopio u dalmatinski krajolik, ali u krajolik koji nije nimalo bezopasan. Most se nalazi na izuzetno trusnom seizmičkom području, na kojem su česti i jaki vjetrovi.
Goran Legac, inženjer koji vodi projekt cestovnog spajanja južne Dalmacije za tportal je govorio o održavanju Pelješkog mosta u godinama koje slijede, ali i o njegovoj otpornosti na potrese.
Jug Hrvatske jedno je od najtrusnijih područja u zemlji. Po procjenama seizmologa, maksimalan intenzitet potresa koji može zadesiti Dalmaciju kreće se od 6,3 do 7 stupnjeva po Richteru. Ne ohrabruje ni činjenica da se u blizini Pelješkog mosta nalazi nekoliko rasjeda, što je vidljivo uvidom u znanstvenu bazu podataka Europskih seizmičkih rasjeda.
Legac potvrđuje sve to, ali i ističe da nema mjesta za strah.
“Istina je da se most nalazi u zoni vrlo visoke seizmičke aktivnosti, s projektnim ubrzanjem tla na razini temelja od 0,34 g, što je izuzetno snažno. Međutim konstrukcija je projektirana i konstruirana tako da izdrži djelovanje potresa bez rušenja. Graničnim stanjem uporabivosti osigurana je dovoljna krutost tako da i nakon potresa most bude upotrebljiv. Znači, on može odoljeti i najsnažnijim potresima koji se očekuju u tom području”, govori Legac.
Objašnjava da su za temeljenje stupova koji se nalaze u moru korišteni piloti, odnosno ogromne čelične cijevi promjera 1,8 metara i dva metra. Njihova duljina je od 36 do 130,9 metara. Usporedbe radi, visina zagrebačke katedrale je 108 metara.
Piloti su zabijeni u morsko dno, s time da je pilot od 130,9 metara svjetski rekorder jer je najveći ikad koji je zabijen u komadu. Uobičajeno se piloti ovakvih duljina izvode u nastavcima. Krajnji piloti su u potpunosti ispunjeni betonom, a u središnjem dijelu ispunjeni su do dubine 40 metara kako bi se osigurala njihova pozicija. Piloti su na razini mora usidreni u masivnu betonsku naglavnicu, tako da su osigurane potrebna nosivost i horizontalna krutost temelja. Na naglavnicama stoje stupovi mosta.
Osim što se nalazi na izrazito seizmičkom području, lokacija mosta poznata je po jakim vjetrovima. Hoće li i ovdje ponoviti situacija kao s Masleničkim mostom koji se zatvara kad zapuše orkanska bura?
Legac uvjerava da to neće biti slučaj. Naime prilikom projektiranja i gradnje uzet je u obzir i problem vjetra te je konstrukcija mosta ispitana u zračnom tunelu.
“U analizi su predviđeni udari vjetra od čak 180 kilometara na sat. Iz mog iskustva, jer blizu mosta živim oko tri i pol godine, u Malostonskom zaljevu jugo je puno intenzivnije od bure. Čitavom dužinom mosta s obje strane nalazit će se burobrani visine 3,2 metra. Slične burobrane možete vidjeti na vijaduktu Baričević na autocesti kod Sv. Roka. Oni su garancija da će se promet nesmetano odvijati u gotovo svim vremenskim uvjetima do brzine vjetra od 180 kilometara na sat”, ističe Legac te dodaje kako su burobrani na gradilištu i čekaju ugradnju.
Osim potresa i vjetra, prilikom projektiranja mosta moralo se voditi računa i o njegovom plovidbenom profilu, na čemu je inzistirala susjedna Bosna i Hercegovina. Nakon dosta natezanja na kraju je usvojen onaj širine 200 metara i visine 55 metara, što garantira to da ispod mosta mogu proći najveći brodovi.
A što ako se brod zabije u stup mosta? Može li ga srušiti?
“Trenutačno nema nikakvih brodskih linija na tom području. Bez obzira na to, predviđen je plovidbeni put koji prolazi kroz središnji raspon. Veliki brodovi plovit će ispod mosta uz pomoć remorkera, a oni srednji uz pomoć peljara. Tako će biti spriječen udar velikih brodova u stupove”, kaže Legac za tportal, prenosi N1.
