3.1 C
Zagreb
Naslovnica Aktualno Šeparović: Povjerenje javnosti u sudove vrlo važno za razvoj društva

Šeparović: Povjerenje javnosti u sudove vrlo važno za razvoj društva

Miroslav Šeparović ponovno je izabran za predsjednika Ustavnog suda. Novi četverogodišnji mandat dobio je nakon tajnog glasanja na zatvorenoj sjednici, za to je bila potrebna većina, odnosno 7 od 13 glasova članova tog tijela. Šeparović ih je dobio 10. U prvom intervjuu nakon reizbora Miroslav Šeparović novinarki HRT-a Zrinki Grancarić govorio o ciljevima novog mandata. Komentirao je i neke odluke Ustavnog suda oko kojih se i danas vode polemike.

● Gospodine Šeparović, dobra večer i dobro došli u Dnevnik HTV-a.

– Hvala lijepa.

● Na čelu ste Ustavnog suda od 2016. godine. U tom prošlom mandatu što biste ocijenili kao ključne odluke koji ste donijeli i je li propitujete neke odluke koje ste donijeli?

– Naravno, stalno se propitujemo, stalno razmišljamo, proučavamo i praksu drugih sudova i reakcije. Mislim da smo donijeli ono što je najvažnije, donijeli smo odluke u demokratskoj raspravi gdje su svi suci mogli iznijeti svoje mišljenje, uvažavali smo i stajalište struke, ali smo i donosili odluke sami. Što se odluka tiče, naravno, bilo je tu javnosti vrlo zanimljivih odluka – zakona o prekidu trudnoće, referendumski, zakon o sudovima pa visoki kazneni sud – to su oni koji izazivaju pozornosti javnosti. A zaboravlja se na ustavne tužbe gdje mi rješavamo pojedinačna prava i dužnosti građana i njihova ustavna prava i slobode.

● Četiri godine mandata je pred vama, hoćete li nešto mijenjati ili ste zadovoljni funkcioniranjem suda?

– Nikad nisam zadovoljan do kraja, uvijek treba mijenjati. Tu je praksa Europskog suda za ljudska prava, suda u Luksemburgu, treba se prilagođavati tome. Ono što želim posebno učiniti je povećati efikasnost Ustavnog suda. Svjestan sam, iako Ustavni sud nije pravosuđe, svjestan sam da ljudi ne mogu dugo čekati odluke sudova, pa i Ustavnog suda i tu ću nastojati učiniti u granicama mogućnosti koliko mogu. I drugo, nastojat ću još više da Ustavni sud stekne povjerenje javnosti jer je povjerenje javnosti u odluke sudova, pa i Ustavnog suda, vrlo važno za razvoj demokratskog društva.

● Rekli ste da ste odluke donosili demokratski, neovisno. Često se spočitava da Ustavni sud nije politički neovisan jer se Ustavni suci političkim ključem dogovorom u Saboru. Treba li mijenjati način izbora i osjećate vi taj doticaj politike iz pozadine?

– Nikakav izravan utjecaj politike ja ne osjećam niti on postoji. Svuda u svijet u politika bira ustavne suce. Postoje različiti modeli, a sad vremena za analizu svih, ali se svi svode na to da politika bira Ustavne suce i bira ih u skladu s nekakvim svojim svjetonazorom, što je isto tako normalno. Međutim kad ustavni suci dođu ovdje, oni su samostalni i neovisni osam godina. Oni nisu na ničiji daljinski upravljač i nisu dužni ništa onoj političkoj opciji koja ih je, uvjetno rečeno, predložila u Saboru. Mi smo izabrani dvotrećinskom većinom, mi smo svjetonazorski različiti, imamo od jako liberalnih do jako konzervativnih, umjerenih, mi smo ogledalo hrvatskog društva, ali nismo pod nikakvim utjecajem politike, bilo vladajuće, bilo oporbene.

● Spominjete dvotrećinsku većinu, nje se spominje i predsjednik Zoran Milanović. Vi ste lani donijeli odluku da smatrate da su odluke stožera oko pandemije ustavne. Predsjednik Mićanović smatra da je to trebalo biti ipak doneseno dvotrećinskom većinom u Saboru. Treba li to pitanje ponovno otvarati, i dio zdravstvenih sindikata je najavio da će zatražiti ocjenu ustavnosti uvođenja COVID potvrda.

– Dakle, što smo mi rekli u toj odluci. Mi smo rekli da je Sabor imao dvije mogućnosti. Jedno je donijeti dvotrećinskom većinom, a drugo donijeti kvalificiranom većinom te zakone kako je donio. Mogao je Sabor donositi odluke umjesto Stožera. Ono što je ključno: mogao je, ali nije morao. Prema tome bi li bilo dobro da je Sabor donosio odluke dvotrećinskom većinom, bi li bile te odluke efikasne ili ne bi – to su sve pitanja za javnost za rasprave u javnosti i u parlamentu. I to su legitimne političke rasprave. Ali ono što je ključno Sabor je postupio u skladu s Ustavom i donio je zakone kojima je zakone kojima se ograničavaju ljudska prava i slobode radi zaštite zdravlja ljudi u skladu s Ustavom. A kažem bi li mogli nešto drug, možda bi i mogli, ali ono što je ključno je da su postupili u skladu s Ustavom.

● Vaša odluka iz 2017. vezana uz zakon o pobačaju. Tada je rečeno da se unutar dvije godine treba donijeti novi zakon. Evo prošle su pune četiri, na proljeće će biti pet od te odluke Ustavnog suda. Hoćete li nešto poduzeti. Možete li nešto poduzeti?

– Nažalost, u ovakvim situacijama ne možemo ništa učiniti. Da smo mi ukinuli zakon, onda bi najjača sankcija koju Ustavni sud ima, da bi protekom određenog roka zakon prestao vrijediti, i onda bi Sabor bio dužan donijeti zakon. Mi smo ovdje rekli da je zakon u skladu s Ustavom, to je vrlo bitno, to treba naglasiti, dakle da se prekidi trudnoće i dalje odvijaju u skladu s tim zakonom, ali s obzirom na to da je donesen u jednom drugom vremenu, da treba donijeti novi u roku od dvije godine i propisati preventivno-edukacijske mjere da taj prekid trudnoće bude iznimka. Nažalost, Sabor nije poslušao nalog Ustavnog suda i to nikako nije dobra poruka. Smatram da Sabor, ako ništa drugo, radi poštovanja digniteta Ustavnog suda, što je i njegova ustavna obveza i poštovanje odluka Ustavnog suda. Odluke Ustavnog suda moraju svi poštovati, sve fizičke i pravne osobe. Mislim da bi Sabor tu svoju obvezu trebao ispuniti. Mi nažalost nemamo mehanizme kojima ih možemo prisiliti da donesu takav zakon pa javnost može tu pomoći.

● Rekli ste i sami, zadnje pitanje, da slika pravosuđa u Hrvatskoj nije dobra, spočitava se sustavu da je spor. trom, da je korumpiran. Koji su zahvati potrebni da se ipak ta slika pravosuđa u javnosti, barem ako ništa drugo, ali naravno u prvom redu u praksi promijeniti.

– Tu se moram malo ograditi. Ustavni sud nije dio pravosuđa i ja nisam čelnik sudbene vlasti, odnosno pravosuđa.

● Ali bili ste sudac i vidite sve što se događa.

– S pozicije Ustavnog suda koji vrlo često donosi odluke povodom ustavnih tužbi protiv odluka sudbene vlasti mogu reći da je najveći problem hrvatskog pravosuđa efikasnost i da tu i uz pomoć izvršne i zakonodavne vlasti i samo pravosuđe mora naći elemente po kojima će poboljšati tu efikasnost jer bez efikasnog i neovisnog pravosuđa nema daljnjeg razvoja Republike Hrvatske i građani neće imati povjerenje u takvo pravosuđe. Dakle, iako u pravosuđu radi veliki broj čestitih i poštenih ljudi, oni sami moraju raščistiti nepravilnosti u svojim redovima i tako steći povjerenje javnosti.

● Hvala Vam što ste bili gost Dnevnika.

Hvala Vama.

Najnovije

Još iz rubrike