3.4 C
Zagreb
Naslovnica Život i zabava Svjetski dan mentalnog zdravlja - pomoć je dostupna

Svjetski dan mentalnog zdravlja – pomoć je dostupna

Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava se danas, 10. listopada. Progovarati o važnosti mentalnog zdravlja u doba pandemijske krize postaje gotovo prioritet, piše HRT.

– Nikada u povijesti obilježavanja dana mentalnog zdravlja nije taj datum imao takvu važnost kao ove godine. Nalazimo se u drugoj godini pandemijske krize koja je pokazala kolika je uloga mentalnog zdravlja i higijene u nošenju s velikim izazovima i stresom, rekao je u emisiji Dobro jutro, Hrvatska, dr. Herman Vukušić, psihijatar i predsjednik Hrvatskog društva za medicinu stresa i Centra za duhovnu medicinu.

Vukušić kaže kako su kliničke statistike i epidemiološka istraživanja pokazala porast depresije, tjeskobe i težih psihičkih oboljenja.

– To je bilo za očekivati pored ovako velikog psiho-socijalnog stresa kojeg ova pandemija predstavlja. S druge strane, ono što je zanimljivo je da se dosta kolega u svijetu počelo baviti s jednim fenomenom koji se naziva ‘resilience’ odnosno otpornost. Došli smo do spoznaja da ta unutarnja sposobnost organizma na ovakve stresove predstavlja jedan resurs koji se može iskoristiti, i može biti vrlo koristan u budućim, možda i gorim situacijama. Sada se moderna svjetska psihijatrija i psihologija bave s tim kako pronaći načine da probudimo te unutarnje strane organizma i psihe da se nose sa stresovima, objašnjava Vukušić.

Vukušić: Moramo naučiti da ne možemo samo tražiti, već nešto moramo i dati

Ističe kako su lijekovi i psihofarmaci koji se danas primjenjuju u psihijatriji moderni lijekovi.

– U nekim sferama smo došli do pametnih lijekova, dakle ciljano djelujemo na određena područja. No to je zadnja linija obrane, a prije toga puno možemo napraviti radeći na sebi – malo introspekcije, malo promišljanja i razmišljanja o sebi i svojim postupcima, kaže Vukušić i dodaje kako je današnja kultura takva da ljudi uglavnom traže krivce u nekom ili nečem drugom.

– To se u psihologiji i psihijatriji zove „mehanizam projekcije”. Vi neke svoje negativne karakteristike kojih ste svjesni ili ih potisnete, projicirate na druge i tražite krivca. Moramo naučiti da ne možemo samo tražiti nešto nego nešto moramo i dati, jer samo tražiti i projicirati krivnju na van, to je potpuno krivo, rekao je.

“U Hrvatskoj su pandemija i potres posebno pogodili djecu, mlade i starije osobe”

Vukušić podsjeća kako su Hrvate, osim pandemije, zahvatili i strahovi koje su ljudi doživjeli radi pandemije i potresa, te kaže kako je to klasični post-traumatski poremećaj koji po svojim obilježjima nije ništa slabiji od onog ratnog, a pogotovo je pogodio mlađu populaciju.

– Svatko mora biti svjestan da je pomoć dostupna. Danas je pozitivna strana društvenih mreža i IT tehnologije što je ta pomoć vrlo dostupna i građani moraju shvatiti da mogu potražiti pomoć. Ona se ne svodi odmah na davanje terapije, danas postoji puno psihoterapijskih pravaca i metoda, ta pomoć je puno dostupnija, ističe.

Kaže kako su posebno pogođene dvije generacije – djeca i mladi, kao i starije osobe.

– Imali smo direktan efekt pandemije, pogotovo preko školstva. Stresovi koje su prošle ove dvije generacije su zaista stresovi koji će se dugo izučavati. Imao sam priliku vidjeti rezultate velike studije Poliklinike za zaštitu djece i mladeži koji su predstavljeni prije mjesec dana, a koji pokazuju da je seksualno zlostavljanje djece u pandemiji poraslo za 70 posto – to je zastrašujuće, mi moramo raditi na mehanizmima da se šteta sanira koliko se to može, ali i da se takve stvari preveniraju, upozorava.

Vukušić kaže kako su za jedan dio ljudi stresovi uzrokovani potresom i pandemijom bili okidač za povratak u simptomatiku PTSP-a, ali da veći dio ljudi ima neku vrstu otpornosti.

– Ti ljudi nisu ozdravili, ali su nadrasli svoje stanje i sposobni su nositi se sa stresom te vrste, objašnjava i poručuje: „Nemojte oklijevati potražiti pomoć i za nekog drugog – tako ćemo možda pomoći spriječiti teške situacije.“

Najnovije

Još iz rubrike