Istraživanje javnog mnijenja CroElecto u listopadu pokazuje kako je, nakon burnog političkog ljeta, jesen donijela i opadanje nekih stranačkih rejtinga.
Hrvatska demokratska zajednica šest je godina na vlasti i ovaj je mjesec prva po broju glasova ispitanika, točnije 28,44% glasova ispitanika koji, da su u nedjelju izbori, ne bi apstinirali od njih. Na drugom je mjestu SDP s 21,96%, a
najveće promjene u odnosu na SDP-ov dosadašnji rejting zabilježene su na sjeveru Hrvatske te u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Glasovi Posavčevih birača, birača Reformista te stranke Centar, dakle, zasad su se okrenuli SDP-u.
Možemo! je s 15,48% na trećem mjestu. Osim što je još uvijek vodeća stranka u Gradu Zagrebu, Možemo! je prestigao SDP u Osječko-baranjskoj te Brodskoposavskoj županiji. Most se stabilizirao na četvrtom mjestu, početkom listopada ima „akcijskih“ 8,99%, a najlošije stoji u Ličko-senjskoj županiji.
Domovinski pokret peta je stranka s 3,70% potpore. Hrvatski suverenisti, čijem se saborskom klubu pridružio Miroslav Škoro, na šestom su mjestu s 2,25%. IDS bi biralo 1,59% ispitanika.
Preostale stranke uživaju potporu manju od jedan posto: HSU (0,66%), Živi zid (0,53%), Radnička fronta (0,53%), Centar (0,53%), Fokus, HSS, HSP (po 0,40%), HSLS (0,26%), HNS, Mreža i BM365 (po 0,13%).
Nezavisne liste ukupno broje 1,06%, a neodlučnih je visokih 12,43%
Ispitanicima je postavljen i red pitanja o uvođenju eura, a rezultati pokazuju zapravo veliko nezadovoljstvo načinom uvođenja eura pa i samim uvođenjem.
Uvjerljivih 96,73% ispitanika zna kako Hrvatska početkom 2023. namjerava uvesti euro. Nu, čak 76,46% smatra kako nije provedena kvalitetna javna rasprava te da građani nisu čuli dovoljno razloga za uvođenje eura. Također, 72,62% ispitanika voljelo bi čuti u javnom prostoru zašto neke zemlje članice nisu uvele euro.
Samo 27,47% ispitanika smatra kako je Hrvatska spremna za euro, natpolovičnih 55,3% kako nije, a 17,20% kaže kako nema dovoljno informacija za odgovor.
Naposljetku, čak 59,37% građana smatra kako bi se o zamjeni kune eurom trebalo odlučiti referendumom, 27,19% smatra kako građani to nije potrebno, a 13,45% je neodlučnih.
Istraživanje je provedeno 27.9. – 7.10. na reprezentativnom uzorku od 1041 ispitanika stratificiranom po administrativnoj podjeli Republike Hrvatske na županije i njihove strukture te dodatno mjerenom po društvenim i demografskim značajkama (starost, stupanj obrazovanja, radni odnos, spol) uz brojidbenu pogrješku uzorka
+/-3% (SP 95)
