Jaja su odličan izvor nutrijenata. Jadno jaje osigurava između 4,5 do 6 g proteina, a polovica te količine nalazi se u bjelanjku. Dobar su izvor kolina, luteina, željeza, riboflavina (vitamina B2), folne kiseline, biotina, vitamina B12, vitamina D te vitamina E.
Kokošje jaje sastoji se od tri dijela – ljuske (koja je sastavljena od Ca i Mg karbonata, Ca i Mg fosfata i organskih tvari), bjelanjka (pretežno voda i proteini) i žumanjka (nutritivno najvažnijeg dijela jaja, koji je bogat proteinima, željezom, fosforom, kao i masnoćom, vitaminima i mineralima).
Koja je razlika između kupovnih i domaćih jaja?
Jaja iz slobodnog uzgoja su, osim boje, drukčija i po načinima tretiranja nesilica, a razlikuju se i po nutritivnim vrijednostima.
Kavezni uzgoj kokoši je danas sve rašireniji jer se u kratkom vremenu dobiva velika količina jaja koju je moguće vrlo brzo prodati. Kako bi kokoške u što kraćem periodu i što brže nesle jaja, daje im se hrana puna hormona, pesticida, umjetnih bojila i antibiotika – to znatno smanjuje hranjive sastojke jaja.
Osim što se hrane kemikalijama i ostatcima hrane, kokoši se uzgajaju u jako lošim uvjetima, mračnim i skučenim. U mnogim kavezima nalazi se i do 100 tisuća kokoši, a često se događa da i ti kavezi nemaju dovoljnog protoka zraka, tako da ima nesilica koje ne vide ni sunca ni svježeg zraka.
U tim lošim uvjetima kokoši se postavljaju u jako male kaveze, najčešće se radi o kavezima veličine A5 papira, a iznad glave im se spušta posebna žica. Kada se to napravi kokoš više nije u mogućnosti širiti krila ni uspravno sjediti, a zbog toga im se i vrlo često deformiraju noge. Kako se na skučenom prostoru nalazi velik broj kokoši, vrhovi kljunova im se ponekad skraćuju kako bi se spriječilo samoozljeđivanje i međusobno ozljeđivanje.
S druge strane, jaja iz prirodnog uzgoja su puno bolji izbor.
Kokoši u domaćem uzgoju mogu se slobodno kretati, što često rezultira zdravijom kokoši s ishranom bogatijom hranjivim tvarima (trava i kukci) – jedu biljke, insekte i prirodnu hranu. Pokazalo se da zbog takvih uvjeta domaća jaja imaju i do 98% manje šansi za prijenos salmonele.
Osim toga, jaja iz slobodnog uzgoja imaju više omega-3 masnih kiselina,više provitamina A i beta karotena, više vitamina E,
više vitamina D, manje zasićenih masnih kiselina, manje kolesterola.
Ipak, pri kupnji jaja trebate biti oprezni jer se često oznaka da se radi o prirodnim jajima rabi i ako se radi samo o povremenom puštanju iz kaveza u masovnoj proizvodnji, što nije pravi prirodni uzgoj.
Koja je razlika između smeđih jaja i bijelih jaja?
Sigurno ste vidjeli u dućanima na policama, smeđa i bijela jaja. Ali, koja je zapravo razlika između njih? Prema stručnjacima, geni su ti koji određuju boju ljuske. Dakle, razlika je u kokoši koja ih snese, točnije u boji perja kokoši. Tako bijela perad nosi bijela jaja, a perad čije je perje smeđe ili crvenkaste boje donose smeđa jaja. Sve se svodi na genetiku i ukus, doista između ova dva jaja nema nikakve razlike.
Nema apsolutno nikakve razlike u okusu ili kvaliteti jajeta prema boji ljuske.
Je li veličina jaja važna?
Veličina jaja ovisi o specifičnim genetskim podacima pasmine. Osim toga, na veličinu jaja utječe masa kokoši nesilica u dobi od početka ležanja, u kojoj dobi počinje polaganje jaja i uvjeti hranjenja.
Odabir prave veličine također je bitan. Za neke recepte izričito je naznačena čak i ‘veličina’ potrebnih jaja koja mogu varirati od malih, srednjih, velikih do XXL. Uvijek trebamo pretpostaviti, za svaki recept, da su potrebna velika jaja.
Ako koristite jaja koja nisu prikladne veličine mogli biste ukvariti jelo. Zbog toga se često događa da keksi ne ispadnu onako dobri kao što očekujete. Premala jaja dovode do rastresitog i ne baš ukusnog tijesta, a povrh svega uništavaju kreme jer ne uravnotežuju odnos mokrog i suhog.
Ako u hladnjaku imate samo jaja srednje veličine, bolje je dodati im žlicu vode.
Jesu li jaja mliječni proizvod?
Jaja polažu ptice, poput kokoši, patke i prepelice. Ptice nisu sisavci i ne proizvode mlijeko. Iako se jaja mogu skladištiti u mliječnom dijelu i često se grupiraju s mliječnim proizvodima, oni nisu mliječni proizvod.
Koji je najbolji način čuvanja jaja kod kuće?
Svježa jaja mogu se čuvati u hladnjaku do mjesec dana, s time da nemaju oštećenu ljusku i da se širi dio okrene prema gore (čime se smanjuje kompresija zračne komorice).
Prije kupnje svakako otvorite pakovanje i provjerite jesu li jaja cijela – ne kupujte oštećena jaja. Jaja čuvajte u hladnjaku, ne bi trebala stajati izvan hladnjaka (na sobnoj temperaturi) duže od 2 sata. Tvrdo kuhana jaja, ukoliko se ne konzumiraju, mogu se uskladištiti u hladnjaku do tjedan dana.
Jaja se ne trebaju prati, jer će se time uništiti kutikula, te doći do bržeg kvarenja, piše Real Simple, prenose 24sata.
