Kada se govori o zdravlju mozga, moždani udar vjerojatno nije prvo na što pomislite, no ako vodite sjedački način života.
Moždani udar je drugi najčešći uzrok smrti u svijetu. Ipak, “može se spriječiti, liječiti i pobijediti”, kaže neurologinja dr. Kara Sands sa klinike Mayo.
Nedavno istraživanje objavljeno u Journal of the American Heart Association pruža više dokaza da su kretanje i zdravlje mozga povezani.
Znanstvenici su ispitali faktore rizika od moždanog udara i otkrili da uobičajena aktivnost u slobodno vrijeme može uzrokovati velike probleme kada je u pitanju mozak, a to možda upravo sada radite.
Održavanje zdravog mozga počinje kretanjem tijela. Odnos između vježbanja i moždanog udara je prilično istražen, a istraživanja su pokazala da fizička aktivnost efikasno smanjuje rizik od moždanog udara i kod žena i kod muškaraca, piše Well and good.
Međutim, studija objavljena u Journal of the American Heart Association dodala je novi element, a to je sjedenje.
Studija je usporedila vrijeme koje se provodi sjedeći, fizičku aktivnost i događaje poput moždanog udara kod 143.180 zdravih osoba bez prethodne povijesti moždanog udara, dijabetesa ili karcinoma.
Rezultati studije pokazali su da je samo jedna grupa imala značajno veći rizik od moždanog udara – točnije četiri puta veći rizik.
Grupa s najvećim rizikom od moždanog udara imala je najnižu razinu fizičke aktivnosti, prijavljujući osam ili više sati sjedenja u toku dana. Najveće iznenađenje u studijskoj grupi s najvećim rizikom bila je njihova starost. Svi su bili mlađi od 60 godina.
Dr. Sands se nada da će ovi rezultati natjerati više mladih ljudi da obrate pažnju na rizik od moždanog udara.
“Svaki deseti moždani udar javlja se kod mlade odrasle osobe”, kaže doktorica i dodaje da je studija “osobe mlađe od 60 godina definirala kao osobe starosti od 18 do 50 godina”.
Nije samo rizik od moždanog udara razlog da preispitate koliko vremena provedete sjedeći.
Prema Američkom udruženju za dijabetes dugotrajno sjedenje povećava rizik od problema povezanih s metaboličkim sindromom, uključujući visoku razinu šećera u krvi, visok krvni tlak, visok kolesterol i višak masnoće u predjelu trbuha.
Studija iz 2018. objavljena u American Journal of Epidemiology pokazala je vezu između dugotrajnog sjedenja i većeg rizika od svih uzroka smrti, prenosi N1.
