Pomicanje sata. U Direktu su se zadnjih godina mogli vidjeti brojni prilozi o tome je li to besmisleno, kako utječe na kokoši nesilice, zbunjuje li krave i ljude, je li bolje ljetno ili zimsko, i koje su prednosti jednog ili drugog.
Sve zato jer je Europska unija odlučila ukinuti pomicanje sata. I tako smo mislili da smo kazaljke zadnji put dirali u ožujku – ali evo nam listopada i opet ćemo ih pomicati – jer europa je ukinula odluku o ukidanju pomicanja sata. Nijedna zemlja se o tome nije izjasnila, niti dogovorila sa susjedima, a zbog korone za to nema ni vremena. Bez obzira računa li ga ljetno ili zimski.
Tristo satova dva puta na godinu Lebarovići će i dalje pomicati. Europa se predomislila, a Dalibor je zadržao svoje mišljenje. Njemu se ta ideja od početka nije svidjela.
“Svi moji satovi će bez obzira na njihovu odluku promijeniti vrijeme. Ako dođe do neke zakonske promjene onda mi u svakom satu moramo promijeniti program. Takvu je odluku trebalo donijeti da se počne primjenjivati za 5-10 godina tako da se svi uređaji stignu pripremiti”, kaže Dalibor Lebarović.
Nisu se stigli pripremiti satovi ni Europa pa je njihov dugonajavljivani plan na čekanju.
Još prije tri godine predložili su da se ukine sezonsko pomicanje sata, a države članice su se trebale dogovoriti hoće li računati ljetno ili zimsko vrijeme. Nikoga nije bilo briga i nisu se dogovorili.
“Nisam iznenađena jer svaki put kada Europska komisija da nekom da da se dogovori dobrovoljno to se ne dogodi. To je ustvari preporuka koju je na razini Europske unije potpisalo nekoliko milijuna ljudi”, poručuje eurozastupnica Biljana Borzan.
84% ljudi je reklo da im se ne da i da ne žele pomicati sat. Europska komisija kaže da nisu odustali nego samo odgodili ovu odluku, a u Vijeću da se ne stignu s tim baviti zbog korone.
Znanstvenik s Instituta Ruđer Bošković Milivoj Uroić smatra da je ukidanje pomicanja sata od početka bilo osuđeno na propast.
“To je nešto što se vrlo teško može dogovoriti. Zato što podrazumijeva stvari koje su nespojive, da iste navike imamo ljeti i zimi, da ne pomičemo satove sezonski, ali i da ih ne pomičemo svaki put kada prelazimo granicu. Od nečeg od toga treba odustati”, naglašava Uroić.
Da, većina turističkih zemalja pa tako i Hrvatska su pobornici ljetnog računanja vremena. Susjedna Slovenija zimskog. To znači da bi na Bregani i Macelju trebali pomicati sat.
Nepomicanje sata donosi probleme, ali i pomicanje. U jeku brojnih rasprava i diskusija o toj temi naučili smo da krave, koze i ovce nakon promjene sata daju manje mlijeka.
Posljedice osjećaju i ljudi. Prebacivanje s dva na tri sata oduzima nam sat vremena sna. Kada bi imali ljetno računanje vremena dan bi bio dulji, ali djeca bi po mraku išla u školu.
Uroić kaže da Hrvatskoj geografski više odgovara zimsko računanje vremena.
“Ljudi su stekli navike, pogotovo sad se već generacije stasaju koje, od kad znaju za sebe, pomiče se sat. Mi bi navike koje smo stekli tijekom ljeta trebali promijeniti. Primjerice, ranije ići spavati, ranije se ustati”, kaže Uroić.
Za sada od toga ništa. Prvi put smo kazaljke na satu pomaknuli 1983.
“Sjećam se kada je bila ta promjena vremena. Ja sam imao 15 godina, otac i ja smo doma došli tek oko 4-5 ujutro. Tome nije bilo kraja, sjećam se da je bila kišica”, prisjeća se Lebarović.
Sve ostaje po starome, ne zaboravite 31. listopada sat promijeniti unazad, piše RTL.
