13.7 C
Zagreb
Naslovnica Aktualno VIDEO Oporba žestoko kritizira novi Zakon o sprječavanju sukoba interesa

VIDEO Oporba žestoko kritizira novi Zakon o sprječavanju sukoba interesa

O prijedlogu novog Zakona o sprječavanju sukoba interesa u emisiji “U mreži Prvog” govorili su Damir Habijan, Mirela Ahmetović, Nikola Grmoja i Dalija Orešković.

– Bitno je da se novi zakon odnosi na veći broj adresata – gotovo tisuću novih obveznika. Među njima su predsjednici i članovi uprave HABOR-a, Fine, ravnatelji zdravstvenih ustanova, ravnatelji HRT-a, HAKOM-a i Fonda za obnovu. Novina je i da će preko 7000 članova predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave biti dužno obavijestiti o svojim vlasničkim udjelima u poslovnim subjektima to predstavničko tijelo koje će biti dužno taj popis javno objaviti, izvijestio je HDZ-ov Damir Habijan.

U odnosu na postupak uvode se jasni rokovi za Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa koje će u roku od šest mjeseci morati donijeti odluku. U slučaju prijave protiv dužnosnika povjerenstvo će obavijestiti obveznika u roku od osam dana i zatražiti njegovo očitovanje. Dužnosnici će protiv odluke povjerenstva moći pokrenuti spor pred Visokim upravnim sudom koji mora donijeti odluku u 90 dana, obrazložio je Habijan.

Ahmetović: Zakon ne ispunjava svoju svrhu

Mirela Ahmetović je kazala kako zastupnici prijedlog zakona još nisu vidjeli jer u javno savjetovanje izlazi tek danas. Smatra da prijedlog zakona ne ispunjava svrhu samog zakona jer ne utječe na sprječavanje sukoba interesa “onako kako bi to trebalo biti”.

– Razvidno je da se režu ovlasti Povjerenstva, da se ‘de facto’ stvara smokvin list, čak i od slučaja putovanja premijera Plenkovića u Helsinki. Pojačavaju se odredbe u smislu da se daje mogućnost administriranja imovinskih kartica od strane Povjerenstva, ali ne i sankcioniranja u slučaju povrede načela dužnosti, kazala je.

Spornim smatra neuvažavanje zahtjeva Antikorupcijskog odbora Vijeća Europe da zakon u svoje središte mora staviti upravo povredu načela dužnosti. To se, kaže – opravdava time da ta načela još uvijek stoje u članku 6 novog zakona ali kao ukras, jer Povjerenstvo nema snagu sankcionirati ni upozoriti onoga koji krši ta načela. Dodala je da Hrvatska nikad ne bi pristupila Europskoj uniji da je tada imala ovakav zakon.

Grmoja: Povjerenstvo za sukob interesa je oslabljeno

Nikola Grmoja kazao je kako u saborskom Antikorupcijskom vijeću “odbacuju neambicioznu Antikorupcijsku strategiju i šalju je na doradu”. Smatra kako nema ključnih alata koji bi Povjerenstvu za sukob interesa i povjereniku za informiranje omogućili prevenciju koruptivnih radnji. Dobra su bila, dodaje – načela djelovanja temeljem kojih je Povjerenstvo moglo donositi odluke, to je sad Povjerenstvu oduzeto. Naglasio je i kako povjerenik za informiranje ne može donositi neposredne kazne ako se ne dostavljaju informacije.

Orešković: Pao je kompletan sustav borbe protiv korupcije

– Uloga Povjerenstva je davno oslabljena, a ovo je samo trešnjica na vrhu šlaga. Moram reći da je ovo zakon koji je krojen po potrebama i po mjeri HDZ-a, kao i Antikorupcijska strategija, kazala je Dalija Orešković. Dodala je kako “spektakularne novine” koje je jučer najavio ministar Malenica “nisu zapravo ništa novo”. Riječ je o prijedlozima koje je uputilo samo Povjerenstvo krajem 2017. za vrijeme njezinog mandata, tvrdi. Naglasila je kako je ipak najvažnije istaknuti – “Povjerenstvu je oduzeto ono najvažnije – mogućnost da se samo i isključivo na temelju etičkih načela djelovanja donese deklaratorna odluka”.

– Cijelo vrijeme se ministar i kolega Habijan pravdaju time da načela djelovanja ne mogu biti samostalna osnova za donošenje odluke, već da ih treba interpretirati zajedno s drugim povredama iz ovog zakona. Tu se vidi da ne razumiju razliku između etike i administrativnih pravila, primjerice obveza podnošenja imovinskih kartica ili zabrana članstva u upravnim odborima i tijelima trgovačkih društava. Istovremeno HDZ koncipira novu strategiju suzbijanja korupcije – dominantno na povredi etike i izgradnji integriteta. Imat ćemo više etičkih tjela nego jedinica lokalne samouprave. Jedino tijelo koje je imalo rezultate – bilo je Povjerenstvo za sprječavanje sukoba interesa, tvrdi Orešković.

– Tako je bilo dugi niz godina. Sve do Tomislava Karamarka i odluke Ustavnog suda. I upravni sudovi su potvrđivali takvu praksu. Sad je to postalo politički sporno. Da je Povjerenstvo nastavilo na jednak način donositi odluke koje se odnose na premijera i ministre – došla bi u pitanje opstojnost vlade Andreja Plenkovića. Načela djelovanja u Zakonu o sprječavanju sukoba interesa su pala a time i kompletan sustav borbe protiv korupcije, rekla je Orešković.

Habijan: Prakse dosad nije bilo

– Radi javnosti želim se vratiti na članak 5, u novom zakonu članak 6. Kao prvo GRECO nigdje u svojim uputama nije rekao da taj članak mora imati propisane sankcije. To je neistina ili nerazumijevanje. Što se tiče članka 5 i općih načela objasnit ću plastično – presudu za kazneno djelo razbojništva nećete temeljiti na općem načelu zakonitosti, nego ćete konkretno kazneno djelo povezati s konkretnim člankom u zakonu. Dakle, mora se konkretizirati koji je članak povrijeđen, kazao je Habijan.

Odgovorio je Daliji Orešković da prakse dosad nije bilo, jer do slučaja koji spominje – nitko nije prilikom podnošenja pravnog lijeka protiv odluke Povjerenstva išao na krivu primjenu članka 5. O tome je tek sada stav zauzeo Visoki upravni sud, kazao je. Naglasio je da članak 5 i dalje ostaje dio zakona, a da se sankcije povećavaju za 100 posto. Dodao je kako će sustav kontrole imovinskih kartica biti unaprijeđen kroz nacionalni plan otpornosti i oporavka pri čemu će sustav uzimati podatke iz javnih registara kao što su zemljišne knjige i registar trgovačkih društava pa će povjerenstvo odmah biti alarmirano o krivo unesenim podacima.

Problem dostave dokumentacije

Mirela Ahmetović i Nikola Grmoja naveli su kako je veliki problem i dostava dokumentacije i putnih naloga. Antikorupcijsko vijeće ima situaciju da Vlada odbija dostaviti dokumentaciju, da DORH odbija dostaviti pravdajući se ‘klasificiranim kokumentima’. Kad se Sabor i Antikorupcijsko vijeće kao najviše tijelo suočava s tim problemom, kako je građanima doći do određenih informacija, kazao je Grmoja, piše HRT.

Najnovije

Još iz rubrike